Erol Avdović, novinarski veteran, višedecenijski izvještač iz Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku objavio je video poruku na svom Facebook profilu, upravo iz UN-a, uoči sjednice posvećene Bosni i Hercegovini i redovnom polugodišnjem izvještaju visokog predstavnika.
Avdović na početku navodi kako će obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića biti posebna tačka dnevnog reda i on će se, s obzirom na to da BiH nije nestalna članica Vijeća sigurnosti, ali jeste zainteresirana strana po tematici koja se obrađuje na sjednici – prema posebnom pravilu (Rule 37) obratiti kao gost umjesto stalnog predstavnika BiH u UN-u.
Brzo obavljena proceduralna pitanja
“To Džaferovićevo obraćanje je samo po sebi su-generis (slučaj sam po sebi), zbog načina kako se do toga došlo. Činjenica je da se Džaferović hitrom reakcijom službenog Sarajeva i uz podršku drugog člana Predsjedništva Željka Komšića – brzo riješio na ovaj prekookeanski poduhvat, što je sasvim ispravno. Brzo su obavljena i proceduralna pitanja (hvala USA) i tako se uputio se u New York”, analizira Avdović.
Više od svega, nastavlja on, njegovo izlaganje u UN-u direktno je osujetilo pokušaj trećeg člana Predsjedništva Milorada Dodika (koji je u Schmidtovom izvještaju direktno označen kao jedan od rušitelja Dejtonskog mirovnog sporazuma /ustavnog poretka BiH/ da preko svog surogata Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH – govori van institucionalnih interesa BiH.
“Taj pakleni plan je raskrinkran i nije uspio. Uostalom, u politici je vrag uvijek u detaljima”, poručuje izvještač iz UN-a.
“Znajući za probleme koje oko svega generira Rusija i postavljanja pitanja ‘legitimiteta’ visokog predstavnika Schmidta, može se dogoditi da ruski diplomati zatraže tzv. poceduralno glasanje (javno ili iza zatvorenih vrata).
Pitanje za glasanje bilo bi – da li da se gospodinu Schmidtu dozvoli ili zabrani nastup kako bi on pročitao svoj drugi izvještaj u Vijeću sigurnosti?
Međutim – proceduralno glasanje, da bi neki prijedlog prošao – zahtijeva samo dvije trećine postojećih glasova ‘ZA’, bez prava na veto niti jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.
To znači da je potrebno minimum devet, iako se pretpostavlja da je već skupljeno (spremno – bez posebnog lobiranja) 13, a možda čak i 14 glasova ako Kina ne podrži Rusiju koja bi jedina bila protiv Schmidta.
Drugim riječima, izvjesno je da skandala neće biti, kao što su velike šanse da se Christian Schmidt prvi put od kako je 1. augusta 2021 preuzeo Ured OHR-a u Sarajevu obrati ambasadorima 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku”, zaključio je Avdović.
