Gost emisije ‘Dobar dan BiH’ na Hayat televiziji bio je Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u.
Sa Alkalajom su razgovarali o Izvještaju Christiana Schmidta kojeg je iznio pred Vijećem sigurnosti UN-a, o obraćanju Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali i o mogućnosti stavljanja veta Rusije na produživanje mandata EUFOR-a u našoj zemlji.
Alkalaj je na početku kazao kako je izlaganje Schmidta bila prilika da se svijetu kaže kakvo je pravo stanje u Bosni i Hercegovini.
Dodao je kako on nije zabranio Zoranu Tegeltiji, predsjedavajućem Vijeću ministara da se obrati u Vijeću sigurnosti, nego je procedura zahtjevala tako nešto.
“Ne znam gdje je Tegeltija pratio izvještaj, možda u hotelskoj sobi”
– On nema šta da traži ako je član Predsjedništva prisutan. Tegeltija je pozvan u New York da učestvuje na Konferenciji o migracijama i htio je na svjetskoj pozornici iskoristiti priliku. U tom slučaju, Džaferović je pravilno reagovao.
Ne znam gdje je Tegeltija pratio izvještaj, možda u hotelskoj sobi. Rusija i svaka članica Vijeća sigurnosti ima pravo da zatraži proceduralni postupak od članica o tome da li su oni da se Schmidt obrati na sjedinici.
U tom slučaju, oni koji su ‘za’ trebaju imati najmanje devet glasova, kao i oni koji su protiv. Mi smo u razgovorima sa zemljama članicama imali 11-12 potpisa koji su bili za Schmidtovo obraćanje.
Uvidjevši takvu situaciju, ambasador Ruske Federacije nije odlučio da se ide na takav način glasanja, nego je samo napustio salu – objasnio je Alkalaj.
“Ruska Federacija bi mogla staviti veto”
Alkalaj upozorava kako bi Bosna i Hercegovina mogla biti ucijenjena u novembru kao što se to desilo prošli put kada je Rusija ucijenila našu zemlju stavljanjem veta na mandat EUFOR-a ukoliko se visoki predstavnik obrati.
– Ruska Federacija bi mogla staviti veto u proceduralnom dijelu. Što se tiče situacije poslije, tu treba pratiti izlaganje svih zemalja članica koje su dali podršku Schmidtu i njegovom izvještaju. Sankcije su i dalje najbolji alat za secesionističke elemente.
Džaferović je naglasio značaj daljnjih sankcija jer je očigledno njihovo djelovanje.
Primijetili ste da se nigdje ne spomninje i ne kritikuje srpski narod kao što to govore politike iz manjeg bh. entiteta, nego se kritikuje liderstvo i sam Milorad Dodik koji je označen kao glavni remetilački faktor.
Nije bilo reakcija na izlaganje ambasadora Srbije. Srbija će u Briselu konačno morati odlučiti na kojoj će stolici sjediti. Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina o tome vodi računa i u skladu sa EU donosimo odluke – naglasio je.
Naveo je kako je Dodik svakako mogao doći u New York, međutim, bilo bi mu ograničeno kretanje, kao što je to bilo i ratnom zločincu Radovanu Karadžiću 1993. godine-
Mogao je doći uz ograničeno kretanje, ali se ne bi opet mogao obratiti. Nisam bio iznenađen govorom hrvatskog ambasadora.
Oni na svakom forumu spominju izborni zakon, pokušavaju u svakoj prilici istaći problem izbornog zakona, međutim člance Vijeća sigurnosti to nisu ni pomenule kao nešto o čemu se treba raspravljati.
Više su bile bazirane na evropskom putu BiH. Svima je jasno da se izbori moraju održati, čak ni pomjeranje izbora nije opcija, nego se izbori moraju održati onda kada je to zakazano – dodao je ambasador BiH pri UN-u.
Treba imati na umu…
Za kraj je kazao kako ne postoji opcija da se Rusija isključi iz Vijeća sigurnosti, te smatra kako do toga neće doći.
– Zemlja koja stavi veto na određene odluke je dužna da objasni zašto donosi određene odluke i to malo usložnjava situaciju.
Vidjet ćemo kako će se stvari do novembra odvijati, treba imati na umu da je u Daytonskom sporazumu navedeno kako NATO ima svoju ulogu u očuvanju mira u našoj zemlji.
Samim tim, imamo pravnu podlogu i da se NATO snage uključe u održavanje mira u BiH, ako se EUFOR-u ne produži mandat – kazao je Alkalaj za ‘Dobar dan BiH’.
Pogledajte snimak.
