Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Ajdin Huseinspahić i zastupnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Zlatan Begić izjavili su za televiziju Hayat da HDZ BiH svjesno opstruiše održavanje Općih izbora u Bosni i Hercegovini, jer Dragan Čović želi kroz izmijenjeni Izborni zakon BiH doći do trećeg entiteta.
Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojom HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona nije proglašen štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, Begić kaže da je problem u pristupu.
“Problem Ustavnog suda BiH je stidljiv pristup zaštite Ustava BiH i principa ustavnosti. U savremenim demokratskim društvima ustavni sudovi se pojavljuju kao regulatori procesa.
Svaki prijedlog zakona kojim se narušavaju principi jednakosti i vrijednosti glasa, po mom mišljenju, vrijeđa pravo svakog pojedinca.
Uzak formalistički pristup i zanemarivanje suštine su problem koji može otvoriti prohodnost tog prijedloga Izbornog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Opasno se primičemo granici da taj zakon bude usvojen. Njime se uvodi nova diskriminacija, što je Ustavni sud morao imati u vidu”, ističe Begić.
Huseinspahić izražava bojazan da bi tako štetan zakon mogao biti usvojen.
“Ustavni sud BiH je kazao da zakon nije štetan po vitalni nacionalni interes Bošnjaka, ali je zanemarena njegova štetnost po demokratiju, javni poredak i temeljne demokratske vrijednosti, o čemu ćemo tek govoriti.
Ako prijedlog zakona bude usvojen u oba doma, on će opet završiti pred Ustavnim sudom BiH sa aspekta ocjene njegove ustavnosti.
Ambasada SAD-a je taj prijedlog ocijenila neprihvatljivim. On ide ka tome da se nezadovoljstvo HDZ-a iskaže kroz ovaj zakon po principu uzmi ili ostavi”, smatra Huseinspahić.
“Ustavni sud BiH je i ranije znao donositi diskutabilne odluke, poput one o naknadi štete porodicama ratnih žrtava”, smatra Begić.
“Kada je riječ o naknadi štete porodicama žrtava genocida i ratnih zločina, Ustavni sud BiH je svojim odlukama uveo zastaru u ostvarivanje ovog prava.
HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona je vrlo konzervativan i teži tome da jednoj političkoj partiji osigura dominaciju na svim nivoima vlasti, što je antidemokratski i protivno presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava je obaveza prve kategorije. Intencija je da se u BiH stvore tri entiteta, u što je intenzivno uključen i dio međunarodne zajednice. Oni su podsticali rasističke prijedloge zakona koji vode ka apartheidu.
Valjda za BiH vrijede drugačija pravila od onih u demokratskom svijetu. Politička manjina želi da ima efikasne kontrole davljenja većine”, kazao je Begić.
Insistiranje na Izbornom zakonu Huseinspahić vidi kao mehanizam za uspostavu trećeg entiteta.
“Izborni zakon BiH je jedan kod Čovićevih koraka ka osnivanju trećeg entiteta. To vodi novoj podjeli Bosne po modelu sporazuma Cvetković-Maček i podjele nekadašnje stare Jugoslavije na banovine. Vjerujem da probosanske snage to neće dozvoliti.
Podsjetio bih da je Ustavni sud RBiH 1992., 1993. i 1994. godine svojim odlukama kao neustavne ocijenio terorističke paradržave RS i Herceg-Bosnu.
Ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH kroz neustavno djelovanje je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Pojedine politike su izuzete odgovornosti pred pravosuđem, međunarodna zajednica mora napokon otvoriti oči”, ocjenjuje Huseinspahić.
Prema mišljenju Begića, izbori ne smiju doći u pitanje kao dejtonska kategorija.
“Neodržavanje ili pomijeranje izbora bilo bi najgrublje kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer su izbori njime garantovani. Visoki predstavnik već kasni po pitanju reakcije za osiguravaje novca za provođenje izbora.
Schmidt bi morao da se iz sfere politike vrati u sferu prava i svojom odlukom osigura sredstva za održavanje izbora. Da postoji pravna država, neko bi odgovarao zbog ovih blokada izbornog procesa.
Bevanda se ponaša kao francuska sobarica, svjestan da je trebao početkom godine utvrditi nacrt Budžeta BiH, posebno jer se radi o izbornoj godini.
Veliki je utjecaj politike na pravosuđe, što je razlog nesankcionisanja ovog i svih ranijih neustavnih ponašanja. Zbog toga se tome moramo oduprijeti na zakonit i mudar način”, zaključio je Begić.
