Na panelu “Ujedinjeni u solidarnosti: Odbrana zapadne demokracije”, održanom u okviru kongresa Europske pučke stranke (EPP) u Rotterdamu, govorilo se o mogućem ulasku Ukrajine u Europsku uniju, a hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da će Hrvatska kao najmlađa članica EU biti posljednja koje će se suprotstaviti proširenju.
Napomenuo je i da Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju status kandidata te da BiH ne bi trebala biti “posljednji vagon u vlaku prema Europskoj uniji”, prenosi Hina.
Poručio je da se EPP treba zalagati za rješavanje “osnovnih” problema koje BiH treba razriješiti na putu prema Europskoj uniji, poput usvajanja “pravednog izbornog zakona” kako bi se sva tri konstitutivna naroda osjećala “dobro i lagodno” u BiH.
“Trebamo nastaviti inzistirati na tim pitanjima jer je to esencijalno”, kazao je Plenković, referirajući se na zahtjev za promjenom izbornog zakona kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike.
Komentirajući rat u Ukrajini, hrvatski premijer istaknuo je da se trenutno sukobljavaju zagovornici upravljanja svijetom na “kooperativan način” s jedne strane i “konfliktan” s druge strane te da takvom trenutku nitko ne može stajati po strani.
Pritom je istaknuo da je zapad pružio “nevjerojatnu pomoć” Ukrajini i da postoji “međunarodna mobilizacija” za Ukrajinu.
“Govorim to kao netko iz zemlje koja je također bila žrtva agresije. U 90-ima ne samo da nismo vidjeli takvu mobilizaciju međunarodne zajednice, već smo se morali braniti pod embargom UN-a na uvoz oružja”, kazao je Plenković.
Napore podrške Ukrajini nužno je nastaviti i održati, dok bi države članice EU-a trebale i same ojačati svoje resurse, smatra hrvatski premijer.
“Mi primjerice imamo najveći proračun za vojsku ikada i nastavit ćemo održivo ulagati u naše vojne kapacitete”, kazao je Plenković.
Iz teksta prijedloga rezolucije o Bosni i Hercegovini Evropske narodne stranke na današnjem Kongresu izbačen je termin “legitimno predstavljanje”, čime je HDZ-ov prijedlog odbačen.
U rezoluciji EPP-a se navodi:
“U kontekstu drastično pogoršanog sigurnosnog okruženja u Europi, određenog agresijom Rusije na Ukrajinu, Europska unija mora spriječiti moguće nove scenarije i uložiti napore kako bi usmjerila Jugoistočnu Europu ka ubrzanom prihvatanju temeljnih europskih vrijednosti.
Kao što se zaključuje u Hitnoj rezoluciji Europske pučke stranke (EPP) sa Kongresa u Zagrebu 2019., “Zapadni Balkan ostaje regija od strateške važnosti za EU jer stabilnost, ekonomski i društveni razvoj regije ostavljaju direktne posljedice na EU”.
Ističe se kako proces pristupanja igra suštinsku ulogu u osiguravanju transformacije Bosne i Hercegovine u stabilnu i funkcionalnu europsku zemlju.
EPP izražava zabrinutost zbog nedostatka reofrmi koje trebaju biti usvojene i skladu s 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
Kako bi se ostvario kandidatski status, EPP snažno vjeruje kako bi se barem nekoliko prioriteta trebalo implementairati što prije, gdje su izborna i ustavna reofrma, kao i osiguravanje funkcioniranja svih državnih institucija, od posebne važnosti.
Značajan napredak u sprovođenju drugih vitalnih reformi kao što su jačanje mehanizma kordinacije o EU pitanjima, osiguravanje efikasne kordinacije i kapaciteta za upravljanje granicom i migracijama kao i sprovođenje antikorupcijskih mjera bi trebalo biti ostvareno uporedo.
EPP pozdravlja zaključke Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini donesenih 24-15. marta. EPP podržava posjetu predsjedavajućeg Europskog vijeća Sarajevu koja je uslijedila, što je potvrdilo najviši nivo angažmana kako bi se postigao dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi.
Također pozdravljamo napore svih institucija, uključujući Europsku komisiju, Europsku službu za vanjske poslove, Ured visokog predstavnika i Venecijansku komisiju, u pružanju pomoći političkim liderima u BiH kako bi postigli konsenzus. Pozdravljamo korake koje su bh. lideri i parlamentarci poduzeli kako bi postigli političke dogovore i usvojili amandmane koji su omogućili izbore u Mostaru u decembru 2020. godine, naglašavajući multikuluturalnu realnost BiH.
Oštro osuđujemo nedavne neprihvatljive poticaje kojima se stavlja pod pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje.
Svaka neustavna, secesionistička aktivnost, koja izlazi van ustavnog i pravnog okvira, mora prestati, dok trenutne blokade institucija moraju smjesta prestati kako bi se Bosna i Hecegovina mogla pozabaviti neophodnim reformama i dalje slijediti svoju EU perspektivu.
