Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić govorio je za N1 o nizu tema – od izmjena Ustava BiH i njegovih zanemarenih odredbi ključnih za integraciju BiH, o očekivanjima od prestojećih općih izbora, a ponajviše stranke kojoj je nedavno pristupio, Socijaldemokratske partije BiH (SDP).
Nekadašnji član Stranke za BiH, razloge za ulazak u SDP ima i u ličnoj historiji i razvoju.
“Kad gledam svoj razvoj – počinjem od toga da sam ja komunističko dijete. Kao student sam bio sekretar partijske organizacije. Poslije se desilo da sam bio razočaran dešavanjima vezanim za raspad Jugoslavije”, prisjeća se Kurtćehajić ističući ljubav za ovu zemlju i njenog doživotnog predsjednika Tita, kojeg je, kaže, cijeli svijet volio.
“Da nije bilo Tita BiH ne bi obnovila državnost, samo je on imao snagu suprostaviti se saradnicima koji nisu bili za to. Druga stvar koje građani BiH moraju biti svjesni jeste da nije bilo Titovih partizanskih odreda – sudbina opstanka Bošnjaka bila bi dovedena u pitanje, bila bi ugrožena njihova biološka egzistencija”, govori Kurtćehajić.
Nakon ovog osvrta, prisjetio se i razloga svog ulaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu prije nekoliko godina.
Kako kaže, to se desilo onda kada je bio na čelu inicijative da se Sutorina, sada dio Crne Gore, vrati u granice Bosne i Hercegovine. Tada je njegovu molbu da se kao akademski profesor obrati državnom parlamentu odbio, tvrdi, Šefik Džaferović.
“Tada sam vidio da, koliko god da znate, ako nemate moć odlučivanja – ne možete realizirati određene ideje. Kad sam ulazio u SBiH mislio sam da je jača. Ideje koje ja imam nisu se mogle realizirati”, naveo je.
Stoga je, kaže, ulazak u SDP za njega najprirodnija situacija. “Sad sam Nikšiću rekao da bi mi bilo žao da prođem kao Vincent van Gogh koji je tek nakon života poslao slavan”, rekao je novopećeni član SDP-a.
S obzirom da je izborna godina pitali smo i o planovima, slijedi li i kandidatura na izborima?
Kurtćehajić ističe nadu da će stranka prepoznati šta je to najbolje za njega, te da će mu se dati šansa.
“Rekao sam im samo da mi treba poštena šansa. Neka onda građani prepoznaju. Što se mene tiče, najviše bih volio u parlament. Žao bi mi bilo da se moje ideje koje su korisne za BiH ne ostvare”, ističe ovaj univerzitetski profesor.
No, postoji li nešto da zamjera SDP-u?
“Nijedna ozbiljna opcija nije bez grijeha”, naveo je priznajući da je čuveni zakon o prebivalištu greška SDP-a.
Dodaje kako je Zlatko Lagumdžija upropastio šansu da SDP bude ono što je trebao biti. “Propustio je priliku da da prednost državi, pa i stranci, u odnosu na neke stvari koje su možda bile lične prilike”, izjavio je.
O aktuelnom predsjedniku Nerminu Nikšiću nije govorio.
“Kad bi Evropa htjela da se BiH podijeli po modelu Češke i Slovačke – mi nemamo unutrašnji kapacitet da to spriječimo”, govori Kurtćehajić, povezujući to sa predstojećim izborima.
Zato, kaže, moramo razviti građansku BiH u svakom kapacitetu. Dodaje da BiH nije pronašla sreću sa nacionalnim partijama, te da “možda nisu slučajno bile zabranjene”.
Šansa da SDA pobijedi u utrci za Predsjedništvo BiH, stava je sagovornik N1, propala je prelaskom Denisa Zvizdića u NIP.
“Izetbegović nije ni svjestan koliko će Bećirović u ovakvoj situaciji biti superioran s tim da će se ove godine posebno obratiti pažnja na brojanje. On će čak uzeti i dosta Komšićevih glasova”, prognozira Kurtćehajić.
Komšiću, kaže, nikada nije oprostio situaciju vezanu za Sutorinu. “On je obećao da će formirati pravni tim da se to nama vrati”, naveo je Kurtćehajić, dodajući da se to nije desilo. Ipak, i sada podržava njegovu kandidaturu, dodajući kratko: “Ne dao Bog da nam dođe Čović”.
Kao stručnjak u ovom polju, Kurtćehajić ističe da, pored brojnih mana, Dejtonski mirovni sporazum ima i prednosti. Jednu od njih, kako kaže, ključnu za integraciju BiH, mnogi konstantno zanemaruju. Radi se o dodatnim nadležnostima, koji, između ostalog, podrazumijevaju da će BiH preuzeti sva pitanja po kojima se entiteti slože.
“Postoje dodatne nadležnosti koje u entitetu RS kriju kao zmija noge”, započeo je Kurtćehajić.
Samo jedna osoba može da ih primjeni – visoki predstavnik u BiH.
“Također, treći dio te odredbe je jači za integraciju BiH od cijelog Dejtona. On kaže da će BiH u svoju nadležnost preuzeti sva ona pitanja potrebna da se očuva njen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodno-pravni subjektivitet. Šta je to što spada u ovo – tu ocjenu može da da samo konačni tumač, odnosno visoki predstavnik”, objašnjava Kurtćehajić.
Ponavlja da visoki predstavnik može da odluči šta je potrebno da bude na nivou države, poput policije, zdravstva i slično. No, tvrdi i to da ni sami nisu svjesni toga.
“Kad sam to u direktom duelu govorio Inzku, on se zaledio. Imao sam osjećaj da ni ne zna o čemu pričam”, rekao je Kurtćehajić.
Izostanak reakcije visokog prestavnika vidi i u činjenici da, kako kaže, u puno puta probosanske stranke nisu izvršile dovoljan uticaj.
Podcrtava kako se mora razviti aktivna probosanska politika, no izbjegao je dati odgovor na pitanje da li se SDP trebao priključiti pozivima DF-a i SDA kada su ih pozivali u koaliciju.
Kada je riječ o opstanku BiH, tvrdi i to da su nesretni događaji u Ukrajini spasili državu od daljeg urušavanja.
“Srbi su puno bolje živjeli u Bosni koja nije imala RS”
Govoreći dalje o opstojnosti, ali i uređenju BiH, Kurtćehajić navodi da su drugačija, regionalna organizacija mnogo bolja opcija.
“Nesretna Republika Srpska bosanskim Srbima nije donijela sreću, nisu se ostvarili. Puno bolje su Srbi živjeli u Bosni koja nije imala jednu takvu opciju. Kada su u pitanju ustavna rješenja, nama je najbliža biskupska regionalna organizacija Bosne na 4 regije – Banjalučka, Tuzlanska, Sarajevska i Mostarska, mislim da je to fino rješenje”, naveo je Kurtćehajić.
Trebaju se riješiti još neke stvari, nastavio je.
“Treba u Sudu u Strazburu vidjeti da li se taj entitet uopšte može zvati po jednom narodu – Republika Srpska. Također, s obzirom da postoji presuda da je VRS u i oko Srebrenice izvršila genocid, jedna država (a ne može biti Bosna zbog Dodika), mora pred UN-om postaviti pitanje da li je postojanje Republike Srpske u skladu sa međunarodnim pravom”, izjavio je.
To će, kaže, zagovarati u budućnosti, jer je realna opcija, koja se, po njemu, mora iskoristiti, jer bi se u regionalnom uređenju države konačno okrenuli ekonomskim temama.
