Zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović danas se sastao sa zastupnicom u Europskom parlamentu, potpredsjednicom vanjskopolitičkog odbora i delegacije za odnose s BiH Željanom Zovko, hrvatskim ambasadorom Gordanom Bakotom i dr. Veselkom Jovanovićem.
Juratović je sa njima razgovarao o tome kako Hrvatska može podržati Bosnu i Hercegovinu na putu ka sigurnoj budućnosti?
– Slažemo se da, kao članica EU i važan susjed Bosne i Hercegovine, Hrvatska ima poseban zadatak osigurati da predstojeći izbori u BiH budu pošteni i neometani. Važno je i da Hrvatska doprinosi potrebnim reformama u Bosni i Hercegovini na putu ka EU – posebno u provođenju presuda EUGH, istakao je Juratović na svom Facebook profilu.
Podsjećamo, zastupnici u njemačkom Bundestagu nisu raspravaljali o zahtjevu vladajućih stranaka da vlada pruži jaču podršku Bosni i Hercegovini s obzirom na, kako kažu, rastuće tenzije i secesionističke politike u zemlji.
Bundestag je uputio ovaj prijedlog na dodatnu raspravu, prenosi N1. Prenosimo kompletan tekst rezolucije koju predlažu zastupnici stranaka SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a.
Zastupnici navode da je Dejtonski mirovni sporazum od 14. decembra 1995. godine pomogao da se okonča skoro četiri godine brutalnog rata u Bosni i Hercegovini te navodi podatke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju da je najmanje 105.000 ljudi ubijeno, a dodatnih 2,2 miliona raseljeno u ovom ratu. Navodi se da su počinjeni brojni zločini protiv čovječnosti i ratni zločini najtežeg oblika.
“Tužni vrhunac zločina bio je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, prvi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Rat u Bosni i Hercegovini i genocid u Srebrenici predstavljaju izuzetno opasne posljedice nacionalističke i etnonacionalističke politike.
Politike koja konstruiše navodne grupne pripadnosti, koja dijeli ljude i okreće ih jedne protiv drugih i koja ne zazire od pomjeranja granica, protjerivanja i ubistava. Na kraju, ali ne manje bitno, ‘rat u Bosni’ i genocid u Srebrenici dokaz su neuspjeha međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici”, naveli su.
Navode da se poslijeratni poredak u BiH “zasnivao na ideji da svi ljudi mogu živjeti zajedno u zajedničkoj državi i da se osigura trajni mir”, te da su mirovni sporazum, Ured visokog predstavnika, međunarodne mirovne snage i perspektiva članstva u Evropskoj uniji dali značajan doprinos tome da u Bosni i Hercegovini nije bilo ozbiljne eskalacije nasilja od 1995. godine.
“S druge strane, Dejtonski sporazum je ostavio zemlju bez funkcionalnih državnih struktura i sačuvao etničke podjele koje su se produbile kao rezultat rata umjesto da budu prevaziđene. Rezultat je ustav koji je djelimično nedemokratski, podstiče klijentelizam i diskriminiše mnoge građane Bosne i Hercegovine”, ocijenili su predlagači.
“Političke elite iskorištavaju etničke razlike”
Navode da Bosna i Hercegovina stoga ostaje zemlja sa ogromnim izazovima te da nacionalističke političke elite zemlje “u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci”, pojačavaju i iskorištavaju etničke razlike namjerno za samobogaćenje i održavanje vlasti.
“Dok su reforme bile blokirane decenijama kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i klijentelizam, pojedini politički lideri se sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje – kako bi odvratili pažnju od zastoja i društvene frustracije za koje su te političke snage same odgovorne”, navode.
Posebno su istakli političke aktivnosti “etničkih nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH”, navodeći da one “imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva”.
Više čitajte OVDJE.
