Gost Dnevnika O kanala je Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa na International Burch University u Sarajevu.
Ruska agresija na Ukrajinu traje već 100 dana. Možemo slobodno reći bez vidljivog napretka po Moskvu. Kakva je vaša ocjena do sada viđenog?
– Potrebno je stvar posmatrati iz više perspektiva. Treba uzeti u obzir koji je to bio strateški cilj Putina.Očigledno nije uspio u svojim namjerama.
Iz te perspektive možemo reći da ova agresija ne ide po planu Putina. Druga je perspektiva da je ipak uspio da kontroliše 20 posto teritorije Ukrajine. Imajući u vidu moćnu rusku vojsku, posebno pripremljenu za ovu agresiju, operacija ne ide po planu i očigledno je da će duže trajati, odgovorio je Alija Kožljak.
Hvaljena i cijenjena ruska armija pokazala je, čini se, brojne slabosti, a NATO nikada veće jedinstvo. Šta očekivati u danima pred nama?
– Očekuje nas dugotrajni sukob koji će dovesti do istrajnog rata i doći će do pitanja izdržljivosti strana. Može se očekivati intenzivnije uključivanje NATO-a. Podjelom obavještajnih podataka i dostavljanjem modernijeg i moćnijeg naoružanja će vjerovatno promijeniti percepciju rata, kaže profesor Kožljak.
Refleksije sukoba su itekako izražene na cijeli svijet, Evropu posebno kroz izražen porast cijena energenata, hrane… Koliko Evropa može izdržati sankcije Rusiji koje znače sve ranije navedeno?
– Jedinstvo EU i NATO-a je rezultiralo šestim paketom sankcija i definitivno će imati odraza i na rusku ekonomiju i na iracionalnog i tvrdoglavog lidera kao što je Putin. Posljedice će biti katastrofalne z ruski narod. Evropa je svjesna da će posljedice biti i po građane zapadne Evrope.
Po pitanju energenata će biti najteža situacija. Ujedno Rusija koristi žitarice kao sredstvo rata. Naročito će biti ugrožene zemlje zapadnog Balkana jer one nemaju mehanizme da nađu brzo alternative, odgovara profesor Kožljak.
Političke reperkusije vidljive su i u regiji. Srbija i dalje sjedi na dvije stolice, a ruski šef diplomatije naredne sedmice stiže u Beograd. Smatrate li da će naši istočni susjedi konačno odabrati stranu s obzirom na izražene pritiske zapada?
– Pritiak je žestok i pod njim je Vučić izjavio za koju se stranu odlučio. Rekao je da Srbija nema alternativu za svoj put. Međutim, u isto vrijeme direktno koketira sa Rusijom, posebno sa Putinom. Ovo su opasne igre koje igra Vučić, kaže Kožljak.
Refleksija itekako ima i na BiH, ekonomskih, ali i političkih. Možemo li stanje donijeti i određene prednosti za BiH, posebno po pitanju ubrzanja euroatlanskih integracija?
– Absolutno može. Ova krizna situacija mora biti šansa za BiH. Ovih dana vidimo pozitivne poruke iz zemalja EU. Ono što je danas izjavio predsjednik Slovenije direktno ide tim nastojanjima u prilog. Bosna i Hercegovina mora kandidatski status dobiti što prije, Kandidatski status je i obaveza onima koji žele BiH da vode tamo, izjavio je profesor Kožljak.
Mnogi će reći da antibosanske politike čekaju ishod ukrajinskog sukoba kako bi nastavile s pokušajima razgradnje države. Koliko je to moguć scenarij?
– Čekaju i druge opcije. Za mnoge je iznenađujuče ponašanje HDZ-a po tom pitanju. To su vidjeli kao priliku za dodatno razjedinjavanje BiH. Igrali su na pogrešnu kartu. Jedinstvo zapada će biti još potrebniije i tražit će partnere i izvan EU i NATO-a., odgovara profesor.
Detalje razgovora sa rofesor međunarodnih odnosa Alijom Kožljakom pogledajte u video prilogu.
