Već godinama u Bosni i Hercegovini po istom apsurdnom obrascu Oružanim snagama se umjesto da raste smanjuje finansiranje i tako pukušava zaustaviti naš put u NATO, ali taj put je, bez obzira na opstrukcije iz Republike Srpske, nezaustavljiv jer imamo podršku najvećih članica Alijanse, a naročito Sjedinjenih Američkih Država, piše Đuro Kozar, vojno-politički analitičar.
“U državnom proračunu za resor obrane i Oružanih snaga BiH u ovoj godini predviđeno je 285.534.000 KM, što je znatno ispod onog što je traženo i potrebno da bi se realiziralo 17 projekata modernizacije. Kad se tome doda podatak da je u proteklih 13 godina vojni proračun umanjen za milijardu i 554 miliona KM, onda ja jasnije da secesionisti iz RS-a i državni birokrati (poput Vjekoslava Bevande) ispoljavaju aroganciju i finansijsku strogoću baš na vojsci koja je čimbenik integracije i kohezije društva.
Inače, okvir za državni proračun utvrđuje fiskalno vijeće u kojem se nalaze entitetski premijeri i ministri finansija, predsjedavajući Vijeća ministara i ministar finansija BiH.
Od njih je petoro glasalo da vojska dobije manje sredstava, a samo je premijer Federacije imao drugačiji stav i kod rezultata 5:1 nacrt proračuna je ispao ovakav. Preglasavanju je doprinijela činjenica da su državni ministar i federalna ministrica finansija iz HDZ-a i oni su ovom prilikom podržali troje iz SNSD-a. Toliko o tome da su Hrvati u podređenom položaju.
Da nije bilo tog smanjenja, Oružane snage bi još uspješnije realizirale svoje četiri misije: zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i vojnostručnu obuku i vježbe; sudjelovanje u mirovnim misijama; pomoć civilnim institucijama i provođenje protivminskog djelovanja.
Za razliku od onih koji OSBiH drže na minimalcu, strani partneri, posebno SAD, poštuju naše rezultate u reformi obrane i doniraju nam borbena sredstva i opremu tako da bh. vojska postiže odlične rezultate na vježbama na poligonu Manjača po NATO-ovim standardima.
U ovoj priči dolazim do toga u kojem grmu se nalazi “vuk”. Naime, 2012. godine Milorad Dodik, tada na dužnosti predsjednika RS-a, na pres-konferenciji u Banjoj Luci je rekao da bi zbog demilitarizacije, u dogovoru s organima Federacije BiH, trebalo usvojiti zakon o ukidanju Oružanih snaga i novac za njihovo finansiranje usmjeriti za druge prioritete.
Federalni organi su odbacili ovu inicijativu kao neutemeljenu, ali to Dodika i njegove sljedbenike nije spriječilo da na entitetskoj i državnoj razini ponavljaju ovu antidržavnu matricu.
U tom kritizerstvu najdalje ide dugogodišnja zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Dušanka Majkić, ista ona koja je 2015. na dva dana otišla u penziju, naplatila 28.000 KM otpremnine, da bi se vratila u Skupštinu i, po Dodikovom nalogu, svima dijelila lekcije.
Njena teza da su Oružane snage BiH usmjerene protiv interesa RS-a netočna je i zlonamjerna, ako ni zbog čega drugog onda zbog činjenice da u vojsci radi i prima plaću oko 3.000 Srba koji žive u tom entitetu. Oni se, zajedno sa vojnim profesionalcima iz druga dva naroda i ostalih, u brigadama i zapovjedništvima OSBiH osjećaju dobro i ravnopravno.
Majkićka je s takvom svojom retorikom postala dosadna i nekim zvaničnicima iz srpskog naroda, pa je na njene izjave o tome da vojsku treba ukinuti zastupnik Dragan Mektić iz SDS-a sarkastično replicirao: “Sruši ih, Dušanka.
Jedino ti to možeš, svi ostali za tebe su mala maca.” Naravno, Oružane snage BiH ne može srušiti ni Dodik, a kamoli Majkićka, ali Narodna skupština RS-a u decembru 2021. godine povukla je svoju suglasnost za formiranje zajedničkih OSBiH i resor obrane jednostrano prenijela na entitetsku razinu.
Pokazalo se da je to više plod Dodikove mašte, nego nešto provodivo u praksi, jer ne samo što nije usvojen novi zakon kojim bi se osnovala vlastita vojska nego se to stalno odgađa, pa je neizvjesno da li će od toga uopće biti nešto.
Na prozivke opozicije da se u vezi s prenošenjem nadležnosti pravi “račun bez krčmara”, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković je ustvrdio da je s Vladom Federacije BiH pokrenuto pitanje “oko uslovno rečeno, razgovora po tom osnovu, vezano za dalje funkcionisanje zajedničkih institucija onog momenta kad se usvoje ta zakonska rješenja”, ali odgovor nisu dobili.
