U utorak u Madridu počinje NATO samit, jedan od najvažnijih u historiji Alijanse, na kojem će učestvovati i Bosna i Hercegovina. Ovaj događaj će okupiti 30 članica u vrijeme najveće sigurnosne krize u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata.
Samit se održava od 28. do 30. juna u glavnom gradu Španije, a teme o kojima će se razgovarati su ruska agresija na Ukrajinu, sigurnosna situacija u Evropi, buduća strategija NATO-a, povećanje budžeta i proširenje, sve veći utjecaj Kine, sigurnosne prijetnje, terorizam, sigurnosne posljedice klimatskih promjena, ali i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu, kao i o situaciji na Balkanu.
Tim povodom pred put u Madrid razgovarali su na Klix.ba s ministrom odbrane Bosne i Hercegovine Sifetom Podžićem.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja partner NATO-a koja je pozvana na samit u Madrid, sve ostalo su punopravne članice. Šta to zapravo govori građanima BiH?
Mogu slobodno reći da za razliku od nekih drugih međunarodnih asocijacija koje nam stalno priređuju razočarenja, kada je riječ o odnosu prema Bosni i Hercegovini, što se tiče NATO saveza mi smo tu već u statusu pretendenta za članstvo.
U prilog tome govori i činjenica da ćemo na Samitu u Madridu biti jedina država koja učestvuje u svojstvu pretendenta, zemlje koja je u procesu euroatlanskih aspiracija. Lideri zemalja NATO-a su još prošle godine, baš nekad u junu, BiH označili kao zemlju pretendenta i iskazali spremnost da ojačaju savezništvo sa BiH, što je sada naročito vidljivo, posebno ako analizirate aktivnosti najprominentnijih članica saveza.
U tome kontekstu naročito smo zahvalni Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji na jednom proaktivnom pristupu koji ozbiljno računa sa Bosnom i Hercrgovinom kao saveznikom i prijateljem.
Naglašavam, da pored svega navedenog, NATO ima i obavezu zaštititi BiH po Dejtonskom mirovnom sporazumu kako to artikuliše Anex 1A i 1B. Također je važno podcrtati da smo mi sa našim Oružanim snagama BiH dokazali da možemo biti vrlo koristan partner NATO-a što je u Alijansi i općeprihvaćeno.
Da li je BiH osjetno pod većim fokusom NATO-a i u intenzivnijoj interesnoj sferi nakon ruske agresije na Ukrajinu?
Odmah u početku agresije na Ukrajinu, vlasti države Bosne i Hercegovine su putem predstavništava u Ujedinjenim nacijama i Vijeću Evrope zauzele decidiran stav o agresiji, što svakako nije promaklo nikome pa ni našim partnerima koji vrlo dobro znaju sa kakvim se mi sve otežavajućim okolnostima susrećemo.
Jako je bilo važno poslati takvu vrstu poruke i ja uopće nemam nikakve dileme u vezi s tim da smo kao država ojačali kredibilitet kod naših saveznika. To se vidi po intenziviranju projekata podrške koje zemlje saveznice pružaju državi Bosni i Hercegovini
Podsjetio bih da je na vanrednom samitu NATO-a 25. marta ove godine NATO donio odluku o jačanju snaga na istočnom frontu i dodatnom opremanju NATO članica. U ovo dodatno opremanje, odnosno u ovaj program uključena je i BiH kao jedina članica MAP-a.
Aplicirali smo na 13 projekata iz ovog programa i nastavljamo intezivne razgovore oko realizacije ovih projekata modernizacije Oružanih snaga BiH. Prošle sedmice delegacija Ministarstva odbrane BiH boravila je u Briselu ovim povodom, u cilju konkretizacije projekata.
Jednostavno BiH je tretirana kao ravnopravna članica buduće sigurnosne arhitekture Evrope.
Često se govori o malignom utjecaju Rusije na Balkanu, posebno u BiH. Da li će i o tome biti riječi na predstojećem samitu i da li očekujete određenu vrstu sigurnosnih garancija za BiH?
To je na neki način već najavljeno i mi ćemo pomno sve to pratiti i davati svoje viđenje o tom utjecaju Rusije. Otkrit ću vam da je na samitu planirana posebna sesija o Zapadnom Balkanu i da će biti govora o našem geografskom prostoru. Obzirom da sam planiran za obraćanje na ovoj sesiji potvrđuje da će biti govora o Zapadnom Balkanu.
Nakon samita u Madridu, koji ce definitivno biti prekretnica, kakvu budućnost očekujete i što se tiče Ukrajine, ali i ostatka Evrope i svijeta? Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prekjučer je izjavio nas očekuje treći svjetski rat, užasnih razmjera, ukoliko se uskoro ne postigne primirje ili mir u Ukrajini.
Iskreno, cijeli svoj profesionalni život ja sam vojnik, znam šta je rat, sa svojim sugrađanima osjetio sam ga na svojoj koži. Ne želim ni pomisliti da se to može desiti. Želimo biti na strani onih koji hoće mir, onih koji hoće stabilnost, i vjerujem da će naši saveznici očuvati mir, a mi tu koliko možemo doprinijeti, toliko čemo da doprinesemo.
Zadatak Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH je da čuvaju mir i državu Bosnu i Hercegovinu. Mi ćemo učiniti sve, i više od toga, da to očuvamo.
Privatno, očekujem čvrst stav NATO-a o jedinstvu u suprostavljanju agresiji Ruske Federacije i jasnu strategiju šta dalje. Posebno ako Ruska Federacija proširi agresiju na druge zemlje, naročito na članice NATO-a. Dakle treba potvrditi početni entuzijazam u suprostavljanju agresiji Ruske Federacije.
Dan prije početka agresije Rusije na Ukrainu rekao sam da to može prerasti u treći svjetski rat. Ta opasnost još uvijek postoji i mislim da je predsjednik Srbije gospodin Vučić tu u pravu.
Da li ćete sada u Madridu tražiti nešto od NATO-a za BiH u narednom periodu, kao aspirant i zemlja partner?
Sve naše aktivnosti duboko su usaglašene, Mi niti izlazimo izvan okvira svojih mogućnosti niti se zadovoljamo pukim riječima, kao što neki naši međunarodni partneri to imaju običaj. Što se tiče NATO-a to nije slučaj, tu prednost nad riječima imaju djela. Stepen našeg savezništva smo značajno ojačali i tehnički i diplomatski, tako da sa sigurnošću mogu reći da stvari idu u dobrom pravcu.
Samit u Madridu počinje u utorak navečer večerom sa španskim kraljem Filipom VI. U srijedu su planirani radni sastanci čelnika država članica NATO-a, kao i sastanci ministara odbrane i šefova diplomatija. Posljednjeg dana samita, u četvrtak, planirani su sastanci na najvišoj razini i radna večera.
Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodit će ministar odbrane Sifet Podžić, general Ivica Jerkić, brigadir Edin Fako, ambasadorica BiH u Španiji Danka Savić i šef kabineta ministra odbrane Kemal Korjenić.
Dvodnevni skup u Madridu odredit će strateški smjer NATO-a za sljedeću deceniju i duže, osiguravajući da Alijansa nastavi sa prilagođavanjem svijetu koji se mijenja i da milijardu ljudi, koliko stanovnika broje članice, čuva na sigurnom.
Samit je sazvan s ciljem da se osigura da NATO nastavi ispunjavati svoju ključnu svrhu i najveću odgovornost, a to je osiguravanje kolektivne odbrane za svoje zemlje članice.
