Genijalni bh. meteorolog Nedim Sladić donosi veoma opširnu analizu vremenskih prilika.
Prenosimo je u cijelosti.
“Osvrt na vrućinu u zapadnoj Europi uvjetovana Omega (Ω) blocking sistemom, a kasnije i na Balkanu. Konkretnije kiše širokopojasno nema ni na vidiku, izuzev rijetkih slabih lokalnih pljuskova. Od iduće srijede, 20.07. širom zemlje se prognoziraju iznimno visoke temperature zraka uz značajnija pozitivna temperaturna odstupanja u odnosu na višegodišnji prosjek.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, Mostar je 15.07.2022. sa 40 °C (39,9 °C) danas bio najtopliji grad Bosne i Hercegovine.
Naravno, ništa ovo nije neuobičajeno za grad na Neretvi, ali je svakako iznad višegodišnjeg prosjeka, a daleko od apsolutnog i julskog rekorda postavljenog 31.07.1901. od 46,2 °C. U Bosni je vrućina bila umjerenija i većinom temperature zraka su se kretale od 31 do 35 °C.
Ipak, ove vrućine mogu osjetljivijima stvarati određene poteškoće, a to potvrđuje nažalost i povećan broj intervencija Hitne pomoći.
Prvi ulomak teksta pokazuje jasno da je sada vruće, no niti približno kao na jugozapadu i zapadu Europe gdje padaju brojni temperaturni rekordi. Sinoptički gledano, imamo tzv. Spanish Plume u sklopu Omega Blocking sistema koji pogoduje vrlo visokim temperaturama na krajnjem zapadu Europe, ali kasnije i snažnim grmljavinskim olujama, obično praćen velikim brojem detektovanih munja usljed dostupne toplotne energije.
Na visini je prisutna visinska ciklona smještena zapadno od obala Portugala ispred prostranog termobaričkog grebena koja se osom od sjeverne Afrike proteže do juga Velike Britanije, služeći poput pumpe za vreo i suh kontinentalni zrak u južnoj visinskoj struji koja donosi natprosječno visoke temperature zraka širom ovog dijela kontinenta, pri čemu su odstupanja veća za 10 do čak 17 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti referentne klimatske normale 1981-2010, pokazujući ekstremnost ovog toplotnog vala, posebno na području Portugala i Velike Britanije.
Na području Portugala prema zvaničnim podacima IPMA-e (Portugalskog Instituta za primorje i atmosferu) na 46 % teritorije je tokom 14.07.2022. temperatura zraka prelazila 40 °C, a rekordi su oboreni na više lokacija. Ističe se Pinhão koji je zabilježio 47 °C, a što je za svega 0,4 °C manje od nacionalnog rekorda postavljenog 01.08.2003. godine.
Vrlo visoke temperature zraka mjere se i na području Španije gdje se dostižu vrijednosti do 45 °C.
Za Francusku smo se i “navikli” zadnje četiri godine da slušamo o novim rekordima, a kako i nećemo gdje je tokom vrlo vrućeg juna 2022. godine širom zemlje postavljeno čak 317 novih.
Najveće “iznenađenje” za sve predstavlja Velika Britanija, a tačnije Engleska i Wales gdje su prognozni modeli još prošle sedmice samouvjereno crtali dosad za njih nepojmljive temperature zraka oko 40 °C, upravo zahvaljujući ovakvom vremenskom obrascu.
Sinoptički, visinska ciklona će se sporo premještati od zapadnih obala Portugala prema Kanalu tokom ponedjeljka i u utorak se približiti jugozapadu Engleske, a ispred nje će se nalaziti prostrani termobarički greben koji će svoju osu od sjeverne Afrike protegnuti do juga Velike Britanije i u čijem će kanalu u južnom strujanju prodirati vreli i u početku suhi zrak.
U prizemlju će tokom utorka odmicati anticiklonalno polje na istok, što će ići u korist supsidenciji zraka i snažnom zagrijavanju podloge, naročito južnog i jugoistočnog dijela zemlje, jer će od poslijepodnevnih sati uz približavanje visinske ciklone pristizati sve vlažniji zrak na jugozapad Engleske koji će osu grebena pogurati na istok, a što će dovesti do prvih jačih razvoja oblaka i grmljavinskih pljuskova na jugozapadu, a navečer donijeti olakšanje i užarenom području juga i jugoistoka te dalje odmicati prema sjeveroistoku.
Britanski MetOffice do danas još nikada nije izdao crveno meteo upozorenje na izuzetno rijedak vremenski fenomen, niti je imao prilike najaviti brojku od 40 °C, koja je najavljena prije svega za područje oko Londona, ali i duž autoputa A-1 sve do Lincolnshirea. Impresivno i zastrašujuće u isto vrijeme, s obzirom da je vrućina u ovoj zemlji specifična priča.
Temperature zraka od 30 °C tamo i ovdje nisu iste, a broj vrelih dana u južnom dijelu Engelske, konkretnije u Londonu obično ne prelazi 6 tokom ljeta, dok kod nas prelazi u prosjeku 24 u Bosni. U Velikoj Britaniji se vrućine puno teže podnose, budući da su okruženi morskom površinom pa je i zrak vlažniji u odnosu na kontinent, zbog čega je izražen osjet sparine, a iako i mi imamo slične dane, naš organizam je više puta se susreo sa vrućinama nego njihov.
Druga nepovoljnost ovog vala vrućine za njih je demografska struktura stanovništva ove zemlje koje sačinjava većinom starija populacija pa su upozorenja s razlogom na snazi, a teško je podnosi i najzdraviji organizam pri čemu je cilj smanjiti ekscese u broju preminulih kao 2020, 2019, 2018, 2006. i 2003. te opterećenje po NHS (zdravstveni sistem).
Treća nepovoljna okolnost jeste gradnja, odnosno stil gradnje koji je koncipiran tako da se toplota što više zadržava u kućama. To može biti prilično nezgodno tokom jutra i noći kada temperature zraka unutar doma budu više nego one napolju budući da mnogi nemaju rashladne uređaje.
Stoga ne treba se čuditi ako vidimo Britance narednih dana kako spavaju na otvorenom, budući da i u noći temperatura neće padati ispod 22 °C, a spominje se u Londonu i 25 °C, što bi bila i najtoplija britanska noć ikad zabilježena.
Dosta o zapadu Europe. Pređimo na nas. Mi imamo sada da ispratimo dvije stvari.
Prvo, oslabljeni utjecaj frontalnog poremećaja sa sjeverozapada s kojim nam pristiže sutra malo manje topao, vlažan i nestabilan zrak.
Zbog toga treba računati da će preovladavati sunčano vrijeme, a tokom dana razvijat će se mala, a uz Dinaride, odnosno planine sjeverozapadne, zapadne, centralne i jugoistočne Bosne i umjerena naoblaka s kojom će biti uslova za slabe lokalne pljuskove, najizgledniji po analizi vlage duž atmosferskog stuba oko Cincara i Kupresa, a potom u zapadnoj i sjeverozapadnoj struji bi se s prilivom vlažnijeg zraka mogao prema kraju dana roditi i kakav lokalan pljusak oko Bjelašnice te sjevernog dijela Hercegovine, a kako su prizemni nivoi uglavnom suhi na stubu od 1000 do 900 hPa, lokalni pljuskovi će se rjeđe javljati u nizinama.
Približavanjem oslabljenog frontalnog poremećaja porast će u večernjim satima naoblaka s kojom će rijetko biti kakvog slabog pljuska na sjeveroistoku Bosne, vjerovatnije sa nemjerljivom količinom padavina, kako će po odmicanju ponovo jačati utjecaj anticiklone sa sjeverozapada koja će donijeti i pritjecaj hladnijeg zraka sa njene prednje strane u sjeveroistočnom visinskom strujanju pa treba računati i na jačanje vjetra usljed određene pritisne razlike – odnosno umjerenu, na udare i jaku buru u Hercegovini, a u Bosni umjeren sjeveroistočnjak, koji bi prizemne nivoe brzo isušio i tako suzbio slabe lokalne pljuskove koje bi tada kupile uglavnom okolno gorje. I sutra će biti vruće, ali ipak zahvaljujući pritjecaju malo manje toplog, malo manje nego danas uz dnevne od 28 do 33, na jugu do 38 °C.
Stoga će nedjelja biti ugodniji dan u Bosni sa nižim temperaturama zraka, pogotovo na sjeveru gdje će biti uglavnom od 26 do 29 °C, a zaostala naoblaka će se postepeno u centralnim i istočnim područjima Bosne smanjiti do sredine dana, nakon čega će preovladavati sunčano te vrlo toplo vrijeme, a u Hercegovini se nastavlja vrućina uz maksimalce oko 35 °C te uz vrlo tople noći, pa osim fenske bure ova promjena se dole neće niti osjetiti.
Anticiklona će svoje središte u ponedjeljak naći u blizini naših krajeva pa će preovladavati pretežno sunčano, nerijetko i potpuno vedro te još uvijek vrlo toplo i vruće vrijeme u Bosni i bez još one izražene vrućine, dok će ona u Hercegovini biti i izraženija uz maksimalne temperature većinom od 28 do 34, na jugu do 37 °C, dok će jutra biti svježija, u Bosni od 14 do 20, na jugu do 24 °C.
Od utorka kreće postepen porast temperatura zraka kada u Omega blocking obrascu potpadamo pod njenu zadnju stranu, a anticiklona u prizemlju počinje polako odmicati prema istoku prema Rumuniji.
Potpadat ćemo i pod zadnju stranu anticiklone što će značiti i daljnji pritjecaj vrelog afričkog zraka sa jugozapada te protezanje ose snažnog termobaričkog grebena prema našim područjima.
Zbog toga se od srijede do nedjelje prognoziraju uz pretežno sunčano, nerijetko i potpuno vedro vrijeme i izuzetno visoke temperature zraka na prostoru naše zemlje, a po trenutno dostupnom prognoznom materijalu, srednja vrijednost očekivane temperature zraka na 850 hPa (1,5 km visine) je na oko 25 °C, što na suhu podlogu može usloviti maksimalne temperature oko ili malo iznad 40 °C, najprije na sjeveru Bosne, jugu Hercegovine, a ne mogu se isključiti niti pojedine kotline centralne Bosne, prije svega oko Zenice. I jutra će postajati sve toplija, naročito od četvrtka kada će se temperature kretati od 19 do 26, na jugu do 29, a dnevne od 35 do 41, dok u petak i subotu maksimalne temperature lokalno ponegdje mogu dosegnuti i do 43 °C. To se prije svega odnosi na pojedine outliere modela koji idu i na vrijednosti od 28 °C na 850 hPa (1,5 km visine), a koji su se u zadnjim runovima ponovo pojavili i podigli srednjak temperature zraka na ensemble produktu pa ćemo zbog toga pratiti dalji razvoj situacije.
Ovakav razvoj situacije može imati širu implikaciju na nepovoljan utjecaj vrućine po ljudsko zdravlje usljed nedostatka svježine kako noću tako i danju te slabijeg sna pa su preporuke zdravstvene struke i više nego poželjne u narednom periodu. Svakako će i hidrometeorološki zavodi reći svoje u vidu upozorenja koja također trebamo slijediti.
Jug Hercegovine prema gotovo svim prognoznim modelima ima visoku vjerovatnoću da ostane suh sve do pred kraj samog mjeseca, a nekih bitnijih padavina nema ni u Bosni. Kombinacija visokih temperatura zraka i suhe podloge će za posljedicu imati svakodnevno povećanje rizika od nastanka požara, a koji će u narednom periodu prema Europskom informacijskom sistemu za detekciju i praćenje požara (EFFIS) biti vrlo visok, u Hercegovini i ekstremno visok.
Spomenimo ponovo koliko je važan prijateljski odnos prema prirodi kako ne bismo došli u situaciju da ponovo gledamo scenarije Jablanice i Konjica iz 2012. odnosno 2021. godine.
Nepovoljno je i na dugoročnim stazama. Prema Europskom centru za srednjoročnu prognozu vremena, iz sedmice u sedmicu očekuju se pozitivna temperaturna odstupanja i tokom augusta mjeseca uz manjak padavina, što otkriva mogući vrući august.
Međutim, kako se približavamo augustu i tropski dio Atlantika bi mogao imati svojih momenata pa se sve mora sagledati iz šireg ugla i uz određena odstupanja”, naveo je u analizi Sladić.
