Gost O Dnevnika je bio sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović.
BiH i nakon brojnih odluka Suda za ljudska prava diskriminira i one koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, ali i pripadnike konstitutivnih naroda zavisno u kom dijelu BiH žive.
U nastavku prenosimo intervju Vehabovića za O Kanal.
Kakvu sliku BiH šalje i postoji li mogućnost bilo kakvog sankcionisanja države koja ne provodi odluke Suda u Strazburu?
– Prićati u 21. vijeku o postojanju Ustavom potvrđene diskriminacije je degutantno.radi se o na izgled banalnom pitanju koje gledajući očima ljudi iz Evrope je pitanje iz 18. vijeka.
Ono što BiH svojim ponašanjem šalje kao poruku jeste da već 13 godina nije spremna da usvoji te civilizacijske tekovine, a kamoli da se približi principima liberalne demokratije.
Posljedice mogu biti da BiH bude suspendirana iz mogućnosti odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope do toga da bude suspendirana iz vijeća Evrope.
Ne isključujem da je nekome u interesu da BiH ne bude članica najvažnije organizacije čiji je član.
Veliku prašinu je podigla najava novog djelovanja visokog predstavnika u smijeru izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije. Da prvo razjasnimo, hoće li prekoračiti ovlasti ako povuče bilo koji od poteza o kojima se još, realno, samo špekuliše?
– Za sada samo nagađamo šta bi mogao biti sadržaj njegovih intervencija, bilo u Izborni zakon bilo u Ustav Federacije.Presude Evropskog suda su bile vrlo jasnekad su usvojene i tekst tih presuda je vrlo jasno trasirao put u bilo kom pravcu treba da ide promjene.
Najopsežnija formulacija je u presudi Zorniću u stavu 43., vrlo jasno je navedeno da je krajnje vrijeme da BiH postane efektivna demokratija na način da svaki građanin ima jednako pravo u izbornom procesu. Ukoliko su ove intervencije na tom tragu ja ih podržavam. Ostavimo da vidimo tekst.
Kako vi gledate na mogućnost uvođenja cenzusa po pitanju popunjavanja federalnog Doma naroda, od tri, a nova informacije je 1,5 posto, što bi u oba slučaja značilo da iz nekih kantona neće biti delegirani delegati nekog naroda u Dom naroda?
– Pretpostavimo da je to tako. Kada se to dovede u korelaciju sa presudama Evropskog suda gdje je zatraženo da ne postoje koncenzusi u tom smislu, da postoji sloboda učešća u javnim poslovima kroz izborni proces, nije moguiće bilo kakvim cenzusima ograničavati pravo bilo kome da bira i da budse biran.
Pravo na izbore štiti isključivo pravo građana da se kandiduju u zakonodavna tijela.
Koliko su za moguće poteze Christiana Schmidta suodgovorni i domaći političari, ali i EU, koji već godinama bezuspješno traže rješenje za izmjenu Izbornog zakona i Ustava BiH?
– Očigledno je da traže na pogrešnom mjestu jer pravo mjesto je mjesto koje je donijelo sudske odluke. Odluke su dovoljno sadržajne i daju vrlo jasan pravac u kom se treba djelovati.
Problem je nepostojanje principa na kom bi se BiH razvijala. Kakva god da bude intervencija visokog predstavnika, svaka intervencija je podložna kontroli Ustavnog suda BiH, ali i Evropskog suda za ljudska prava.
Niko neće ulaziti u pitanje nadležnosti visokog predstavnika odnosno njegovih ovlasti. Sadržaj njegovih intervencija je apsolutno podložan ocjeni ustavnosti i u pojedinačnim predmetima.
Svako onaj ko se osjeća ugrožen u izbornom procesu ima mogućnost da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava. Pozivam sve one koji smatraju da je njihovo pravo narušeno da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava.
Sve detalje pogledajte u video prilogu.
