“Nikome od nas iz Sarajeva nije lagana tema Mostar. Da sam političar bježao bih očima, pogledom… Propadao bih u zemlju, zavisno koliki mi je obraz.
Sramio bih se svega onoga što je u tom smislu Mostar i kao multikulturalni i kao bošnjački simbol, zašto da to ne kažem, preživio, doživio i što proživljava. Imao bih neko osjećanje nelagode, da ne kažemo srama.
Nisu stvari sasvim korektne od nas iz Sarajeva dolazile vama u Mostar, niti smo vaše nevolje pratili kako je trebalo i moralo”, izjavio je medijima akademik Abdulah Sidran, govoreći o utiscima pred početak zvaničnog programa književne večeri održane u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.
Prisjetio se svoje generacije umjetnika, pisaca i književnika koju u posljednjim decenijama dosljedno slijedi nova generacija.
“I u Mostaru kao i u Sarajevu je buknula vrhunska književnost mladih ljudi. Vi sami možete nabrojati njihova imena, od Nedžada Maksumića, da ne pominjem veterane poput dragocjenog Ibrahima Kajana sa svojim knjigama.
Možda i dvadeset godina pratim kako se u Mostaru pravi vrhunska literatura. Sad je tu i Almin Kaplan.
Sve je to literatura koja munjevito izlazi preko naših federalnih, državnih i regionalnih međa.
Imamo pravo kazati da smo mi u literaturi prisutni i ovi mladi imaju pravo da kažu da su bolji od prethodnika i s većim autoritetom svojih vrlina mogu nas štiti i braniti i predstavljati prema svijetu koji nas ne razumije”, kazao je Sidran.
U prisjećanju na svoj književno- stvaralački doprinos Mostaru izdvojio je angažman na dramaturgiji u kultnoj seriji “Kože”.
„Sebe smatram važnim autorom serije o Aleksi Šantići. Tamo samo potpisan kao saradnik na scenariju.
Oni koji prepoznaju moj scenaristički rukopis prepoznat će dionice u kojima se prepoznaje moj humor u kojima se sve emotivne, porodične relacije pišu istom rukom koja je pisala „Doli Bel, „Oca na službenom putu“.
“Tada sam pročitao dosta knjiga”, prisjetio se Sidran.
Sada ga za Mostar vežu brojna prijateljstva a najbolju saradnju ima sa Seadom Đulićem predsjednikom Udruženja antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata (UABNOR-a).
“U Sarajevu se ponekad sretnemo. Pokušavamo pružiti otpor, jer je stravično to u kakvoj se svakodnevnoj ofanzivi nalazi ono što je pojavni fašizam i ono što je mentalitet fašizama.
Ta borba nije okončana. Ona je izgleda vječita”, kazao je Sidran.
Na književnoj večeri mostarskoj publici Sidran je podijelio sjećanja na neke od velikana bosanskohercegovačke pisane riječi, okolnostima koje su pratile njegovo književno stvaralaštvo.
Govorio je i o poimanju i razumijevanju suštinske književnosti, navodi Preporod.
