Genijalni bh. meteorolog Nedim Sladić objavio je kolumnu na portalu N1.
Dio analize prenosimo u nastavku.
“Kad jesen zamuti, sve rijeke u Bosni…“, “Kad dođe oktobar, i kiše padaju…“ – tako glase stihovi pjesama našeg poznatog bosanskohercegovačkog kantautora Hajrudina Harija Varešanovića koje po samom nastupanju jeseni barem jednom preslušamo, a koje možemo i povezati sa desetim mjesecom u godini, asocirajući nas na duge jesenje kiše i tmurne oblake.
Nemam ništa protiv Harija. Štaviše, jedan mi je od dražih muzičara, ali stihovi i meteorološka realnost oktobra u ovoj nadasve čudnoj 2022. godini su dijametralna suprotnost.
Ovog oktobra niti su rijeke previše mutne, niti previsoke, a koliko to god suludo zvučalo, još se može razmišljati i o kupanju u moru, pogotovo uzmemo li u obzir da se prema zvaničnim mjerenjima temperatura mora danas duž Jadrana drži na vrijednostima oko 21 ºC, a zraka između 22 i 25 ºC.
Stoga nekima ova konstatacija ide u korist, a nekima bi se moglo subjektivno čak i činiti da je trenutno more i toplije nego u jeku ljetne sezone. Razlog je jasan – vrlo mala, ili gotovo nikakva temperaturna razlika, a tijelo ne odveć pregrijano.
Ako još na to dodamo da je UV indeks pao na umjerenu vrijednost, sunčanje postaje još bezbjednije nego u julu, a ako niste ljubitelj gužvi, svi faktori idu u vašu korist. Sumirano – idealno da idealnije ne može biti.
A neće se žaliti ni oni koji more mijenjaju za grad ili planinu – topli napici se i dalje mogu popiti na terasama, a suhe planinske staze pogoduju planinarima da uživaju u raskošnim bojama jeseni koje sada polako dostižu svoj vrhunac.
Rijetko kad smo svi dobitnici, a u trenutnom ozračju od kojeg svi strahujemo, topli dani pogoduju i uštedama, budući da nam je bitan svaki metar drva, svaki kubik potrošenog plina te kilowatsat električne energije.
No, vratimo se brojkama iz prošlosti i analizi vremena za naredni period.
Iako je septembar počeo postepeno popravljati hidrološku situaciju u našoj zemlji sa prijeko potrebnim padavinama, čini se da je oktobar odlučio igrati po pravilima koje smo imali tokom proljetnih i ljetnih mjeseci, tj. slijediti sušniji ritam.
Kako bismo to najbolje dočarali, dovoljno je vidjeti da je količina padavina u Sarajevu znatno ispod prosjeka, a u prvih 17 dana mjeseca oktobra prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda palo je svega 9,7 mm, i to zahvaljujući padavinama s početka mjeseca.
Inače, prosječna mjesečna norma desetog mjeseca iznosi 76,6 mm, što će, prema trenutnim prognozama biti gotovo nemoguće dosegnuti. Ipak, ruku na srce, ovo nije najsušniji oktobar u znanoj meteorološkoj historiji. Sušniji od ovoga zabilježeni su 1965. i 1995. godine kada je u gradu zabilježeno svega 0,9 mm.
Iako 1995. ne djeluje previše daleko s ove distance, najbliži suhi oktobar koji smo imali je zabilježen 2019. godine kada smo imali neprekidni niz od skoro 20 dana bez ikakvih padavina (u periodu između 10. i 28.10) s temperaturama zraka koje su se kretale od 23 do 30 ºC, a spomenimo i to da je broj sunčanih sati odgovarao junskom prosjeku (u Sarajevu čak 233 sunčana sata).
Sunčanih sati ne manjka ni ovog oktobra, a neće ih manjkati ni u danima koji su ispred nas, no ipak u manjoj količini nego ovog vikenda.
Na vremenskoj karti možemo primijetiti prve znake slabljenja termobaričkog grebena po visini i anticiklone u prizemlju koje nam omogućuju stabilne vremenske prilike, odnosno pretežno sunčano vrijeme koje smo imali tokom proteklih dana, a što nam obično nagovještava prve naznake promjene vremena koja se neće previše osjetiti.
Krivac narušavanja grebena je premještanje visinske doline koja se od Škotske preko Skandinavskog poluotoka premješta dalje na istok, a uz nju je vezana i fronta u prizemlju koja nije odviše jaka, a glavnina njenog utjecaja zadržava se znatno sjevernije od nas.”
Sve upućuje na nastavak iznadprosječne toplote koja će nas pratiti izgledno do kraja mjeseca.
Cijelu analizu čitajte na portalu N1.
