Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo stigao je komentar o prijedlogu sarajevske SDA da se ovaj aerodrom izmjesti iz glavnog grada u Visoko.
Sarajevska SDA je uoči kampanje za posljednje Opće izbore predstavila viziju urbanističkog razvoja Kantona Sarajevo do 2035. a na čelu grupe autora ovog plana bio je arhitekta Faruk Kapidžić koji je od marta 2020. do početka 2021. bio kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša. Na izborima je izabran za kantonalnog zastupnika.
Plan podrazumijeva zatvaranje postojećeg aerodroma u Sarajevu i izgradnju novog na području Visokog, što je ideja od prije posljednjeg rata.
Ovo je predloženo, jer je SDA ocijenila da je trenutna lokacija neuslovna za aerodrom, zbog toga što se nalazi u blizini gusto naseljenih mjesta i zbog učestale magle.
Prijedlog je i da se lokacija sadašnjeg aerodroma pretvori u jezero sa pratećim rekreativnim, sportskim i turističkim sadržajem.
Šta misle u Aerodromu Sarajevo
U Međunarodnom aerodromu Sarajevo su za Klix.ba obrazložili pod kojim uslovima se izmješta jedan aerodrom.
“Mišljenja smo da je bez detaljnog multidisciplinarnog i studioznog pristupa bilo kakva ideja o izgradnji tj. premještanju aerodroma potpuno neosnovana.
Ovakav pristup bi bilo moguće realizovati kroz angažman renomiranih konsultantskih kuća iz oblasti avijacije, kojih u svijetu ima nekolicina”, ukazano je.
Napomenuto je na studiju koja je rađena po ovom pitanju te šta je njome konstatovano.
“Koliko imamo informacija, nekad je urađena studija kojom je utvrđeno da je riječ o izuzetno nepovoljno-složenoj topografskoj lokaciji i prvi nalazi aeronautičke studije ukazuju na činjenicu da na ovoj lokaciji (Visoko) nije moguće izgraditi aerodrom koji bi imao bolje performanse od Međunarodnog aerodroma Sarajevo, tj. da se ne bi mogla povećati kategorija koju mi trenutno imamo.
Ovo znači da ne bi bili ispunjeni uslovi za slijetanje aviona iz klase E po ICAO standardima, odnosno avione veće od ovih koji trenutno operiraju na Aerodromu Sarajevo”, istaknuto je.
Navedeni su još neki od uslova koji se odnose na namjeru da se aerodrom izmjesti.
“Preduslov za bilo kakvu analizu projekta razmatranja izgradnje aerodroma na nekoj lokaciji moralo bi biti dugogodišnje (najmanje 10 godina) praćenje meteoroloških uslova, i to praćenje podataka u vezi s jačinom i frekvencijom vjetra, magle, padavina, vlage, itd., a nama nije poznato da takvi podaci uopće postoje.
Potrebno bi bilo napraviti cjelovitu marketinško-ekonomsku studiju sa svim tržišnim i finansijskim indikatorima ovog projekta”, naglašeno je.
U Međunarodnom aerodromu Sarajevo su, kako su istakli za Klix.ba, uvjereni da Aerodrom po trenutnim performansama, kao i planiranim poboljšanjem performansi (proširenje terminala i produženje staze sa 2.600 metara na 3.150 metara) dugoročno zadovoljava sve potrebe tržišta.
Referisali su se na izjave, kako su naveli, nekih od najiskusnijih pilota u Bosni i Hercegovini koji su eventualno izmještanje aerodroma okarakterisali kao naučnom fantastikom, tj. projektom čija realizacija ne bi imala nikakvo opravdanje.
Podsjetili su i na mišljenje bivšeg direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Morisa Moca Albaharija koji je 25. oktobra preminuo u 93. godini. Konstatovali su da je Albahari objasnio zašto Međunarodni aerodrom Sarajevo ima strateški važnu lokaciju.
“Temelji Sarajevskog aerodroma udareni su 1969. U to vrijeme bavio sam se aerofotogrametrijom, snimajući Jugoslaviju iz zraka. Bio sam stacioniran u Rumi, Pančevu, Batajnici. Na poziv Rudi Kolaka, Čede Kapora i generala avijacije Viktora Bubnja stižem u Sarajevo, 39-godišnji inžinjer našao se na velikim mukama. Lomila su se koplja oko mjesta izgradnje aerodroma.
Bilo je prijedloga da se aerodrom gradi na Sokocu ili Visokom, svako je želio aerodrom u svojoj komuni. No, urbanisti i arhitekti, u prvom redu, profesor Bać i tadašnji direktor Urbanističkog zavoda, arhitekta Krsmanović žustro su se zalagali za gradnju u Sarajevskom polju. Svi argumenti, nasreću, bili su na njihovoj strani.
Bać je želio da Sarajevu sačuva pitku vodu, jer bi u slučaju stambene gradnje na toj lokaciji vodozaštitna zona bila ugrožena. Podzemni tok Željeznice ispod piste i svi arteški bunari do sastavaka i Vrela Bosne bili su naši glavni argumenti.
Sa ciljem realizacije naše ideje, nas trojica napravili smo tajni sporazum po kojem ćemo se zalagati za gradnju aerodroma na sadašnjem lokalitetu. Borili smo se i izborili, a na našoj strani bio je i general Bubanj, koji je promicao ‘našu’ lokaciju zbog njene strateške važnosti”, istakao je Albahari.
