Univerzitet u Sarajevu (UNSA) danas obilježava 73. godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. Povodom ovog velikog jubileja prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor UNSA uputio je poruku svim studentima, te ih pozvao “da odgovorno pristupite procesu obrazovanja i iskoristite prilike širokog spektra mogućnosti usvajanja znanja koje pruža ovaj univerzitet”.
“Izborom Univerziteta u Sarajevu ne samo da postajete dio ponosne studentske i akademske zajednice koja broji više od 22.000 studenata već svoju intelektualnu radoznalost i naučnu spoznaju stavljate u funkciju liderstva za kojim vapi svako moderno i razvijeno društvo”, poručio je u intervjuu za Index.ba rektor Škrijelj.
Index.ba: Drugog decembra 1949. godine osnovan je prvi univerzitet u našoj domovini. UNSA danas obilježava 73. godine uspiješnog postojanja. Vaš osvrt na ovaj značajni jubilej?
Rektor Škrijelj: Obilježavanje godišnjice, pa tako i ove 73. našeg Univerziteta je jedinstvena prilika da se, podsjetimo na naše rezultate ostvarene u prethodnom periodu. Sa naših 22 hiljade studenata, što je 30% ukupnog broja studenata u Bosni i Hercegovini, 500 studijskih programa i 1700 nastavnika i saradnika, odnosno 20% od ukupnog broja nastavnika i saradnika u Bosni Hercegovini, predstavljamo najbolju i najveću instituciju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Sedamdest treću godišnjicu Univerziteta obilježit će brojni događaji u okviru Svečanih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu: svečana promocija diplomanata i magistranata, promocija doktora nauka UNSA, promocija profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu dodjela počasnog doktorata dr. Edmondu Offermannu, dodjela priznanja Ambasador Univerziteta Ismailu Abu al-Bandori, kreativna umjetnička radionica, simpozij „Muzika u društvu“, završni koncert muzičkog kampa za mlade virtuoze, te dodjela nagrada za naučni/umjetnički rad akademskog i naučnoistraživačkog osoblja Univerziteta u Sarajevu.
Univerzitet u Sarajevu i dalje stremi ka dugoročno projiciranim ciljevima izvrsnosti. Naša orijentacija jeste i mora biti daljnja integracija u svjetske akademske tokove, jer samo tako možemo ostvariti našu osnovnu misiju – prosperitet i progres društva u cjelini.
Index.ba: Kako komentirate to da je ove godine UNSA pao na svjetskoj rang listi najboljih univerziteta i da se nalazi 1714 poziciji? Koja je Vaša ocjena zaista rada UNSA?
Rektor Škrijelj: U julskom izdanju za 2022. godinu Webometricsovog rangiranja Univerzitet u Sarajevu nalazi se na 1713. mjestu na svjetskoj listi u ukupnom poretku više od 31 hiljade visokoškolskih ustanova širom svijeta koje su obuhvaćene skriningom po tri kriterija: utjecaj/vidljivost, otvorenost i izvrsnost, što ga svrstava u prvih 5,5% svih univerziteta na ovoj listi. Prema rangiranju za Bosnu i Hercegovinu, Univerzitet u Sarajevu je čvrsto na prvoj poziciji.
Univerzitet u Sarajevu ostaje opredijeljen ostvarenju jednog od svojih strateških ciljeva: da se nađe među 1000 najboljih univerziteta na Webometricsovom rangiranju. U tom smislu rukovodstvo Univerziteta u Sarajevu u sinergiji sa fakultetima, akademijama i institutima Univerziteta i partnerstvu sa nadležnim institucijama osnivača, nastavlja sa aktivnostima i naporima koje za cilj imaju ostvarivanje strateških i sistemskih preduvjeta koji će akademskoj zajednici Univerziteta u Sarajevu omogućiti značajniji iskorak u relevantnim sistemima indeksiranja i rangiranja visokoobrazovnih institucija.
Index.ba: Čujemo često kritike na račun obrazovanja u BiH, spore se diplome, znanje se dovodi u pitanje…? Koliko odgovornost za sve snosi država, ima li dovoljno sredstava i volje nadležnih da se proces obrazovanja popravi i unaprijedi?
Rektor Škrijelj: Kritike su dobrodošle, ako su dobronamjerne i konstruktivne. S druge strane, ako se kritikuje bez argumenata u dnevnopolitičke svrhe onda se čini velika šteta i društvu i državi zarad trenutnog političkog poentiranja. Pored institucija vlasti i obrazovnih institucija ovdje velika odgovornost počiva i na medijima, na njihovoj obavezi da profesionalno i nepristrasno tragaju za istinom zasnovanom na provjerljivim i dokazanim činjenicama i spoznajama.
Kada govorimo o odnosu države, oličene u različitim nivoima vlasti, i Univerziteta u Sarajevu ja osobno, kao rektor sarajevskog Univerziteta, svjedočim postepenom napretku, naročito u odnosu na vlasti u Kantonu Sarajevu, koji je, u skladu sa važećim zakonima, naš osnivač.
Naša saradnja sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u Kantonu Sarajevu je intenzivna i konstruktivna i u takvom ozračju vrlo brzo se vide i konkretni rezultati. Mogu vam dati i konkretne ilustracije poput uređenja parkovske površine u Kampusu Univerziteta koja je do juče bila ruglo našeg grada uslovljena rigidnim i birokratiziranim tumačenjima procedura i propisa. U jednoj koordiniranoj aktivnosti općinskih i kantonalnih vlasti, međunarodne zajednice i, naravno, Univerziteta u Sarajevu, prevazišli smo probleme i došli do svima vidljivog konkretnog rezultata – lijepo uređene šetnice – koja stoji na raspolaganju zajednici. Uvjeren sam da na sličan način možemo riještiti većinu naših problema u oblasti visokog obrazovanja.
Index.ba: Uporno slušamo i da upisna politika ne prati tržište rada, da nam odlazi školovan kadar? Šta Vi o tome mislite? Kakva je situacija ove godine kada je riječ o upisima? Kakve su Vaše povratne informacije s tržišta rada?
Rektor Škrijelj: Broj studenata upisanih u prvu godinu stručnog studija, prvog ciklusa studija i integriranog studija u akademskoj 2022/2023. godini, koji se organiziraju na fakultetima i akademijama Univerziteta u Sarajevu, je 3411. Razlozi smanjenog broja prijavljenih kandidata za upis na fakultete i akademije Univerziteta u Sarajevu objektivne su prirode i na njih se ne može uticati, a nastali su uslijed demografskog pada i migracija, što rezultira smanjenim brojem djece koja se upisuju u osnovne i srednje škole, te značajnim brojem mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inostranstvo.
Kreiranje upisne politike prije svega baziramo na Prioritetima za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016-2026 Ministarstva civilnih poslova BiH u kojem je naznačeno da je nužno povećati obuhvat stanovništva visokim obrazovanjem u smislu da treba proširiti dostupnost visokog obrazovanja stanovništvu naše zemlje. U prilog tome govori i činjenica da je preporuka Evropske komisije u strategiji Evropa 2020 da je poželjno da 40% populacije u dobi od 30 do 34 godine ima završeno visoko obrazovanje, a ta stopa u BiH je 16%. Pored toga, kreiranje upisne politike svakako treba da bude vođeno i interesima i afinitetima studenata.
Trenutni broj studenata u jednoj školskoj godini ne smije niti može biti razlogom smanjenja i reorganizacije jer se sve strategije razvoja visokog obrazovanja i nauke donose dugoročno. Imperativ univerziteta je razvoj i širenje, a ne ograničavanje na osnovu trenutnog broja svršenih srednjoškolaca u Kantonu Sarajevo. Univerzitet obrazuje kadrove iz cijele BiH i šire, i svakako je jedan od strateških ciljeva Univerziteta internacionalizacija i njegovo dalje otvaranje ka međunarodnim studentima, kao i potpisivanje novih međunarodnih sporazuma koji vode ka značajnijem učešću nastavnika i studenata u programima mobilnosti, međunarodnim istraživačkim projekata itd.
Kreiranje upisne politike prije svega treba da bude vođeno interesima i afinitetima studenata. Problem tržišta rada je identificiran u različitim analizama, a u cilju njegovog rješavanja na Univerzitetu u Sarajevu se kontinuirano poduzimaju značajni koraci kroz saradnju sa oko dvije stotine subjekata društvene zajednice.
Iako veza između tržišta rada i obrazovnog sistema može izgledati kao jednosmjeran proces, ova dva sistema su usko povezana i razmjena inputa, outputa i resursa teče dvosmjerno. Osim međusobno, ovi sistemi su povezani i sa drugim podsistemima, te sa ekonomskim sistemom u cjelini. U sistemu koji teži optimalnom funkcioniranju, obrazovni sistem, uz temeljnu zadaću obrazovanja treba da obezbjeđuje zapošljivost – obučava kadrove i daje im neophodne kvalifikacije, znanja i vještine koje su potrebne tržištu rada, a tržište rada, kratkoročno ili na duži rok i u adekvatnom poslovnom ambijentu ih zapošljava.
Univerzitet u Sarajevu intenzivno radi na pokretanju novih studijskih programa i inoviranju postojećih programa, na podizanju kvaliteta digitalizacije nastavnog procesa i dodatnom razvijanju digitalnih vještina nastavnog i nenastavnog osoblja s ciljem još intenzivnijeg razvijanja studija na daljinu.
Index.ba: Šta je s reformom obrazovanja? Šta je po Vašem mišljenju nužno uraditi?
Rektor Škrijelj: Ovo je najprije pitanje za nosioce političke odgovornosti i zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti u našem društvu. Što se visokog obrazovanja tiče, kao i Univerziteta u Sarajevu, naša očekivanja i potrebe iskazane su u našim strateškim i programskim dokumentima, ali i u našoj svakodnevnoj komunikaciji sa zvaničnim institucijama. Kao rektor Univerziteta u Sarajevu aktivno sudjelujem u radu tijela kao što su, na primjer, Rektorska konferencija/Rektorski zbor Bosne i Hercegovine, zatim Vijeće za nauku Bosne i Hercegovine i sl., te odgvorno tvrdim i ponavljam da su u našim iskazanim programskim opredjeljenjima jasno naznačene smjernice reformskog djelovanja u oblasti visokog obrazovanja. Između ostalog, to su pitanja harmonizacije i dosljednog provođenja propisa u oblasti visokog obrazovanja, institucionalno i finansijsko jačanje naučno-istraživačke infrastrukture, kapitalne investicije u univerzitetsku infrastrukturu, itd.
Index.ba: Koliko su na kvalitet obrazovanja uticali privatni fakulteti?
Rektor Škrijelj: Ono što Univerzitet u Sarajevu, kao najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini, može ponuditi studentima jeste studiranje na raznim fakultetima i akademija sa mnogo benefita. Univerzitet u Sarajevu može ponuditi studentima iz BiH, regije i svijeta nešto što privatni fakulteti i univerziteti ne mogu. Mi imamo 25 fakulteta i akademija unutar šest grupacija nauka i umjetnosti, pet naučnoistraživačkih instituta. Teško da imate išta što se traži u svijetu, a da nećete naći na našem univerzitetu. S druge strane, mi studentima nudimo stabilne diplome priznate u svijetu.
Privatni univerziteti koji su u sve većoj ekspanziji studentima ne mogu ponuditi priznate diplome i konkurentnost na tržištu rada.
Univerzitet u Sarajevu ima vrlo stroge i kontrolirane procedure i u tom pogledu čitavu lepezu privilegija koje studenti prilikom studiranja na našem univerzitetu dobiju. Još jedna stvar su školarine, koje su simbolične u odnosu na one koje se plaćaju na privatnim fakultetima sa čijom diplomom nisu konkurentni na tržištu u svijetu.
