Ustavni sud BiH oglasio se saopćenjem za javnost povodom današnje 131. plenarne sjednice na kojoj se, između ostalog, diskutovalo i o apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i ured OHR-a u BiH reagovali su na današnju odluku Ustavnog suda BiH da odbiju donošenje privremene mjere zatražene u apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH.
Nema opuštanja
“Nakon današnje odluke Ustavnog suda BiH, kojom je odbijen zahtjev za donošenje privremene mjere, može se nastaviti proces formiranja vlasti FBiH.
Ta odluka, međutim, nije signal za opuštanje, nego obaveza da se nastavi raditi.
Izabrani političari sada se moraju pozabaviti prijeko potrebnim ustavnim reformama, nakon što je visoki predstavnik deblokirao institucije Federacije BiH.
Evropska unija, međunarodna zajednica i visoki predstavnik spremni su posredovati u tome, navedeno je iz ureda visokog predstavnika.” prenosi Oslobođenje.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH oglasio se saopćenjem za javnost povodom današnje 131. plenarne sjednice na kojoj se, između ostalog, diskutovalo i o apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u vezi sa nametanjem izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH.
Istakli su kako su na ovoj sjednici isključivo razmatrali i odlučivali o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere, što je na kraju odbijeno.
Evo i dijela saopštenja Ustavnog suda BiH
U 27/22 – u ovom predmetu, u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. oktobra 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere. Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere.
Prema mišljenju Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktnog nivoa, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva.
Baš kao što podnosioci zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvatanje zahtjeva podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava. Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani.
Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete.
Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom.
Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti”, navodi se na stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
