Dragan Čović se danas u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a govoreći o formiranju vlasti i procesima koji trebaju uslijediti pozvao na Briselski sporazum kojeg on lično nije prihvatio i Mostarski sporazum kojeg nisu potpisale stranke Osmorke već SDA.
Čović je obraćajući se novinarima pozvao se na sporazume koji je potpisan prilikom formiranja vlasti, ali i sporazum u Briselu na kojeg su u junu prošle godine pristali predstavnici probosanskih političkih partija i SNSD.
“Jasno ću kazati da ono što smo potpisali u tom sporazumu partnera predstavnika stranaka iz RS-a i FBiH kazali smo da ćemo u roku od šest mjeseci završiti Izborni zakon na tragu kako smo to postavili.
Isti zaključak smo imali od predstavnika svih političkih stranaka u Briselu prije sedam, osam mjeseci”, rekao je Čović.
Ono što upada u oči jeste da se Čović poziva na Briselski sporazum, a njegovo ponašanje prilikom sastanaka u Briselu je bilo takvo da je odbijao i da učestvuje u razgovorima zbog toga što je bio pozvan i Željko Komšić.
“Od jedne hrvatske političke stranke danas je u Briselu zatraženo da pregovara o političkom sporazumu sa devet bošnjačkih i šest srpskih stranaka.
Format je bio obeshrabrujući i nemoguće je bilo postići fer dogovor sa onima koji promovišu kršenje Dejtonskog sporazuma,” napisao je Čović dok su trajali pregovori u Briselu.
Nakon što nije uspio u nametanju svojih tema i ideja za Briselski sporazum i nakon što je objavljen tekst sporazuma u noći sa 11. na 12. juni, Čović je tek 13. juna izašao sa stavom koji je najviše podsjećao na izlaznu političku strategiju.
Po okončanju svega Čović je poručio da je dokument iz Brisela za njega prihvatljiv ako se izmjene dvije tačke, ali stvar je bila u tome što je priča o sporazumu već bila završena, pa nikakve izmjene nisu bile moguće.
Prema tome Čović se ili u međuvremenu predomislio ili pristao na kapitulaciju po pitanju Briselskog sporazuma i prihvatio ga bez izmjena.
Da stvar bude paradoksalnija, Čović se osim na Briselski sporazum pozvao i na Mostarski sporazum kojeg je potpisao sa SDA, a ne sa strankama Osmorke.
“…Sva druga rješenja koja bi trebala korigirati nešto u Izbornom zakonu, moraju podrazumijevati, da ćemo to dva puta ponoviti i legitimno predstavljanje u Predsjedništvu i legitimno predstavljanje u Domu naroda i tu izuzetaka nema prema bilo kome Osmorci ili dvojci ili bilo kojoj drugoj političkoj opciji, Međunarodnoj zajednici ili drugim strankama. Ovo su stajališta koja smo potpisali ako se sjećate u sporazumu iz Mostara, pa su se neki hvalili kako su to potpisali samo reda radi”, rekao je Čović.
Dalje je naveo da se Mostarski sporazum mora provesti do kraja i u dijelu koje se tiče legitimnog predstavljanja.
“Vrlo jasno Mostarski sporazum koji se tiče Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja, koje je precizno definirano, kao i grada Mostara u tom trenutku morati će se provesti do kraja. Partneri sa nama mogu biti oni koji razumiju da Bosna i Hercegovina jeste mulitetnička, multinacionalna, da se mora osigurati poptuna ustavna ravnopravnost tri konstitutivna naroda i da se mora osigurati legiimno predstavljanje”, poručio je lider HDZ-a.
Očito je da Čović Mostarski sporazum smatra obavezujućim i za stranke Osmorke iako ga nije potpisao sa njima nego sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem.
Zanimljivo je kako će se prema ovome pitanju postaviti iz stranka Trojke iz kojih je jedna od najžeščih kritika prema SDA bila upućivana upravo zbog sporazuma postignutog u Mostaru.
Čović je danas poslije sastanka, nervozniji nego inače pozvao se na dva sporazuma od kojih jedan on nije prihvatio u trenutku kada je nastajao i kojim je bio nezadovoljan i drugi sporazum kojeg nisu potpisale stranke sa kojima se HDZ trenutno nalazi u koaliciji.
