Austrijski list Der Standard navodi kako je u Bosni i Hercegovini “život sa medvjedima normalan”, te da, za razliku od mnogih evropskih zemalja, u jugoistočnoj Evropi nema tako intenzivne rasprave o suživotu medvjeda i ljudi. Ipak, ističe se da je i u BiH ova veličanstvena životinja ugrožena vrsta.
Tekst počinje sa izjavom koju je 72-godišnji čovjek po imenu Milan koji je za jednu lokalnu radio stanicu opisao svoj susret sa Mrkim medvjedom i objasnio da ovim životinjama samo treba pokazati poštovanje i lijepo se ponašati prema njima. Rekao je da je životinja stala na dvije zadnje noge, te otvorila usta i pokazala zube.
“I onda sam shvatio ko je od nas pametniji. Mahnuo sam mu”, rekao je on, te dodao da su se zatim mirno razišli.
“Za razliku od ove zemlje, mnogi mrki medvjedi još uvijek žive u rustičnim bosanskim šumama. Nebrojene su priče i YouTube video snimci o životinjama širokih ramena moćnog, ali istovremeno i nezgrapnog hoda, kako se penju u kante za smeće, igraju se čunjevima na ivici puta ili šapaju po automobilima koji prolaze. Na početku rata 1990-ih je jedan bosanski mrki medvjed čak pobjegao do Italije“, navodi Der Standard.
List citira Jovicu Sjeničića iz banjalučkog Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, koji je objasnio da je u bh. entitetu Republici Srpskoj lov na medvjede dozvoljen od 1. oktobra do 15. maja, ali da ima i onih koji se ne pridržavaju zakona, te poljoprivrednika koji “uzimaju zakon u svoje ruke”. Navodi primjere kada se poljoprivrednici naljute jer medvjed ubije mnogo ovaca.
“Ili ovi ljudi ne znaju da možete dobiti novac za štetu koju počini medvjed ili im kompenzacija ne dolazi dovoljno brzo”, rekao je on.
List navodi da se u Bosni i Hercegovini s vremena na vrijeme u ponudi može naći sušeno medvjeđe meso.
“Ali generalno, ljudi na Balkanu poštuju ove veličanstvene životinje. U koegzistenciji medvjeda i čovjeka, nema sumnje o redoslijedu prvenstva. Kada idete u šumu, najbolje je glasno zviždati kako bi medvjedi znali da ste tamo, ali da želite da se držite podalje”, piše Der Standard.
Navodi se da postoji nekoliko izuzetaka. Jedan od njih je Maša, koja je pripitomljena kao siroče i “s kojim se može hrvati kao psom”.
“U jugoistočnoj Evropi nema tako intenzivne rasprave kao u srednjoj Evropi, gdje je suživot medvjeda i ljudi trenutno pitanje ili-ili. Jer na Balkanu ima mnogo bitnijih svakodnevnih izazova – a i nema toliko sportista koji se svojim hobijem bave u divljoj prirodi”, navodi se.
Ugrožena vrsta
Ipak se ističe da je Bosanski mrki medvjed također ugrožena divlja životinja, te da se procjenjuje da njih ima oko 600 do 700. U bh. entitetu Republici Srpskoj sada postoji interventni tim za medvjede, te za risove i vukove, a izrađen je i plan upravljanja mrkim medvjedom.
Problemi uvijek nastanu kada ljudi upadnu u staništa medvjeda, na primjer u potrazi za gljivama, u lovu ili planinarenju, objašnjava Sjeničić. Navodi da pitanje nezaštićene stoke i košnica ostaje osjetljivo.
Navodi se i primjer iz Hercegovine, gdje je medvjed “opljačkao” trideset košnica i pojeo 40 kila meda.
Amina Hrković sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kaže da se zbog klimatskih promjena medvjedi češće spuštaju sa planina u naseljena mjesta u potrazi za hranom, gdje mogu nanijeti veliku ekonomsku štetu. Ističe da je saradnja sa susjednim zemljama važna jer medvjedi ne poznaju drćžavne granice.
Međutim, ističe da nedostaje zakonska regulativa i objekti za podršku ozlijeđenim životinjama.
“Narod Balkana je hiljadama godina živio rame uz rame sa medvjedima”, podcrtala je – prenosi N1.
