U Skoplju je danas održan Samit procesa Brdo – Brijuni, na kojem su prisustvovali predsjednici Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova. Na Samitu se obratio i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti.
-Proces Brdo – Brijuni je važna platforma za unapređenje regionalne saradnje i dijaloga, ali i promoviranje evropskih vrijednosti i perspektive.
Vanjska politika BiH
Vanjska politika Bosne i Hercegovine temelji se na Ustavu, zakonima i drugim relevantnim državnim dokumentima.
U njima jasno piše da se zalažemo za poštivanje međunarodnog prava i fundamentalnih principa na kojima se temelje međudržavni odnosi.
Bosna i Hercegovina djeluje u skladu s obavezama iz zaključenih i prihvaćenih sporazuma i drugih međunarodnih instrumenata, kao i članstva u međunarodnim organizacijama i asocijacijama.
Država Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje.
Rješavanje otvorenih pitanja
Državna politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim zemljama temelji se na:
-poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država;
-ravnopravnosti u međudržavnom odnosima;
-zabrani intervencije u unutrašnje i vanjske poslove drugih država;
-rješavanju otvorenih pitanja međudržavnim dijalogom;
-uvažavanju principa miroljubive i dobrosusjedske saradnje.
Regionalna saradnja uopće, u bilateralnom i multilateralnom smislu, bitan je aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti. Aktivnim učestvovanjem Bosne i Hercegovine u regionalnim inicijativama, želimo da pozicioniramo Bosnu i Hercegovinu kao proaktivnog i konstruktivnog partnera.
Bosna i Hercegovina će nastaviti davati konkretnu podršku regionalnoj saradnji, uključujući i inicijativu Brdo-Brijuni proces, ponovo naglašavajući značaj Solunske agende za članstvo u EU i ubrzane implementacije Berlinskog procesa.
Političke i društvene promjene
Refleksije globalnih potresa uveliko se osjete i u ovom dijelu Evrope.
Svjedočimo dubokim političkim, ekonomskim i društvenim promjenama, kako u samoj regiji, tako i na međunarodnom planu.
Ruska agresija na Ukrajinu najveći je geopolitički potres ogromnih razmjera. To nije samo rat protiv Ukrajine, već i opasna prijetnja cijelom demokratskom i slobodnom svijetu.
Nažalost, ponovo je spuštena nova gvozdena zavjesa koja je podijelila svijet na države koje poštuju univerzalne principe Ujedinjenih nacija i dostojanstvo čovjeka i države koje ne poštuju ljudska prava. Mi trebamo usmjeravati naše države prema demokratskim vrijednostima, standardima i principima.
Države Jugoistočne Evrope su na velikom ispitu.
Predstavnici ovih država odlučuju hoće li XXI. stoljeće na ovom dijelu Evrope biti stoljeće mira i razvoja ili stoljeće novih nesreća. Nijedna katastrofa u prošlom stoljeću nije nas zaobišla. Učinimo sve što je u našoj moći da u XXI. stoljeću izbjegnemo tragedije iz prethodnog stoljeća.
Pouke iz prošlosti
Kolektivno izvucimo pouke iz prošlosti, posebno iz tragičnih 1990-ih godina, i okrenimo se budućnosti. Otvorimo prostor za projekte koji donose ekonomski i svaki drugi napredak.
Jedna od pretpostavki za uspješniju saradnju u regiji je i uvažavanje sljedećeg principa: sve što ne želimo da se događa u našim državama, ne činimo to ni drugim. Kada ovaj princip implementiramo reducirat ćemo veliki broj problema.
Pred nama su važna pitanja: Kako naprijed? Šta činiti? Šta ponuditi ljudima koji žive u našoj regiji?
Za početak, ponudimo viziju regije XXI. stoljeća. Pokažimo dobar put u ovim turbulentnim vremenima.
Težimo ka izgradnji demokratskih i slobodnih država, članica evropske i evroatlantske porodice zemalja, u kojima se slobodno razvijaju i poštuju različiti identiteti ― državni, etnički, vjerski, regionalni, socijalni i drugi, ali i uvažava zajednički evropski identitet.
To je vizija ekonomski i institucionalno razvijenih država, orijentiranih ka saradnji, razvoju, miru, s društvima baziranim na znanju.
Različitost bogatstvo i prednost
Objasnimo ljudima u regiji da je naša različitost bogatstvo i prednost, a ne prokletstvo i slabost.
Uspostavimo obrazovne sisteme koji će mlade generacije odgajati za mir i toleranciju, a ne za konflikt i mržnju.
Kao države koje se uvažavaju i sarađuju imamo šansu za progres u XXI. stoljeću, konfrontirani osuđeni smo na stagnaciju.
Za naše neuspjehe ne trebamo tražiti alibi u drugima. Primjenjujmo skandinavski model saradnje, a ne balkanski. Naša budućnost je u našim rukama.
Bosna i Hercegovina podržava projekte koji doprinose razvoju i jačaju životni standard građana.
Iskoristimo Energetski paket podrške Evropske unije (EU) za pomoć zemljama Zapadnog Balkana u rješavanju energetske krize.
Poboljšanje energetske efikasnosti i izgradnja kapaciteta, kao odgovor na klimatske promjene, poput nedavnih velikih poplava u Sloveniji i Hrvatskoj, su zajednički izazovi sa kojim se suočava cijela regija i EU te kao takvi zahtijevaju naš jedinstven pristup.
Energetska tranzicija
Bosna i Hercegovina je opredjeljena da učestvuje u energetskoj tranziciji ka zelenim izvorima energije. Na tom planu veoma nam je važna pomoć EU u pravednoj energetskoj tranziciji, koja će umanjiti socijalni udar.
Naš cilj je intenziviranje radova na razvoju transportne mreže i dovršetka izgradnje Koridora 5c, ali i otpočinjanju rada na jadransko-jonskoj cesti kroz Bosnu i Hercegovinu. Svi zajedno trebamo raditi na infrastrukturnom, energetskom i ekonomskom povezivanju država Zapadnog Balkana sa EU.
Članstvo država Zapadnog Balkan u EU predstavlja nezamjenjiv okvir za jačanje mira i stabilnosti u Evropi.
Preuzeli smo obavezu da zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku usklađujemo sa EU. Tu obavezu moramo poštovati i pokazati da smo kredibilni partneri.
Proces proširenja EU
Smatram da su važni i ohrabrujući glasovi najviših zvaničnika EU koji zagovaraju ne samo ubrzanje procesa evropskih integracija, nego i jedan drugačiji pristup procesu proširenja.
Takav pristup, koji u potpunosti podržavam, podrazumijeva olakšan pristup strukturnim i kohezionim fondovima EU za države u procesu proširenja, kao i veću participaciju u radu institucija EU. To je najbolji način da smanjimo ekonomski jaz u odnosu na EU, izgradimo infrastrukturu, otvorimo radna mjesta i smanjimo odlazak mladih.
Trajno zatvorimo balkansku Pandorinu kutiju.
Pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica su najveći izvor zla i nesreće. Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Naučimo nešto iz naše prošlosti.
Umjesto opasnih ideja o promjenama granica okrenimo se ekonomskom razvoju i istinskoj prijateljskoj saradnji . poručio je Bećirović.
