Nakon otkazanog ročišta povodom optužnice koju je protiv Milorada Dodika podiglo Tužilaštvo BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, Dodik se obratio medijima ispred Suda BiH. Tom prilikom Dodik je iznio neistinitu tvrdnju o odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodik je ponovio stavove da visoki predstavnik u BiH Christian Scmhidt nije imenovan u skladu s procedurama te je ustvrdio da “strane Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju imenovati visokog predstavnika” – piše analitički portal Istinomjer.
“Da bi bio neko visoki predstavnik, moraju ga imenovati strane potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma i mora ga potvrditi Savjet bezbjednosti”, rekao je on tada.
Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma (Sporazum o civilnoj provedbi) predviđeno je postavljanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Međutim, ni na jednom mjestu u Aneksu 10 ne navodi se da strane (Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, SR Jugoslavija, Federacija BiH i Republika Srpska) biraju visokog predstavnika.
U članu I Aneksa 10 navodi se da strane zahtijevaju postavljanje visokog predstavnika.
“Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.”
Opći okvirni sporazum za mir u BiH
Dakle, iz navedenog je jasno da strane Dejtonskog mirovnog sporazuma ne mogu birati visokog predstavnika, ali su one zahtijevale postavljanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u trenutku potpisivanja mirovnog sporazuma.
Krajem maja 2021. godine iz OHR-a je saopćeno da su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Mjesec kasnije, krajem juna 2021. godine, u Vijeću sigurnosti UN-a održana je rasprava o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH.
Kako je tada prenijela VOA, predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti Vasilij Nebenzia rekao je da bi Schmidtov izbor rezolucijom trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti, pozivajući se na raniju praksu.
Ipak, imenovanje Christiana Schmidta podržale su SAD, Velika Britanija, Estonija, Norveška i druge zemlje, navodeći da je potvrda Vijeća sigurnosti “poželjna, ali ne i neophodna”.
Potrebno je naglasiti da ne postoji definisana procedura izbora visokog predstavnika te da čak ni prvog visokog predstavnika u BiH Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je u junu 2023. godine od generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa da joj se dostavi odluka Vijeća sigurnosti o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika.
Guterres je odgovorio Željki Cvijanović da “UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma”
UN nije potpisnik Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, relevantnog tijela za imenovanje visokog predstavnika u BiH.
António Guterres, 14.7.2023.
S obzirom na to da Dejtonskim mirovnom sporazumom nije predviđeno da visokog predstavnika imenuju strane, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika ocjenjuje neistinitom.
