Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2. maja trebalo da se izjasni o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, ali je glasanje odgođeno. Ovu informaciju potvrdio je za N1 ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.
“U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. maja radi toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst.
Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja ovisno o rasporedu sjednica, što ćemo znati u utorak”, kazao je Lagumdžija.
“I misija BiH u UN-u je učestvovala u ovoj odluci kako bi se onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije”, dodao je bh. ambasador.
Na kraju je Lagumdžija naglasio kako su zemlje sponzori rezolucije također učestvovale u odluci da se odgodi glasanje kako bi, kako je ranije naglasio, “dalo se onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije”.
Podsjećamo, ovo je drugi put da se glasanje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici pomjera – prvi put je glasanje trebalo biti 27. aprila, pa 2. maja.
Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.” sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.
U dokumentu rezolucije, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na blizu 700 godina zatvora.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.
