Kako se razvija situacija u Bosni i Hercegovini u kontekstu globalnih turbulencija? Mogu li izjave i potezi koje povlači Amerika, Rusija i sve više desno orjentisana Evropa značajno utjecati na političke odluke koje se donose u BiH? Na ova i druga pitanja bitna za našu državu u Novom danu na N1 odgovorio je Sven Alkalaj, ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.
Šta se dešava u Washingtonu i kakav će odnos imati nova administracija prema BiH?
Nažalost, moram da obavijestim naše stanovništvo da mnoge stvari još što se tiče BiH nisu veoma jasne. Nema nekih pokazatelja gdje bi mi mogli jasnije da odredimo kuda ide ova nova administracija predsjdnika Trumpa.
Mnogo se stvari desilo, ne sjećam da ijedna nova administracija ovako brzo krenula u aktivnosti i to se vidi, za razliku od prve kada nije bilo popunjeno preko 50.000 mjesta, za mjesec i po dana urađene su brojne stvari.
Kulminacija – zaustavljene su isporuke naoružanja Ukrajini nakon incidenta tokom sastanka Zelenskog i Trumpa. Brojne su aktivnosti – od tima koji traži efikasniju vladavinu, dešavaju se brojne izmjene.
Sve se radi na bazi projekta 20-25. s ekonomskog stanovištva ide reciprocitet carina, od ponoći su počele teći carina od 25 posto za Kanadu i Meksiko i 10 posto za Kinu. To se održava na berzu, pala je već za 600 poena.
Imali ste kontakt sa sekretarom za vanjske poslove SAD-a Marco Rubiom i prije nego je imenovan za sekretara. Je li upućen u situaciju u BiH i na Balkanu?
Jeste, samo je pitanje da li mu je na dnevnom redu da se bavi time. Nova administracija još nije popunila sva mjesta u State Departmentu koja se odnose na naš dio svijeta, nemamo direktnih indicija kuda ide brod State Departmenta u odnosu na našu regiju i BiH. Mislim da će se popuniti u narednih mjesec – dva, ide i imenovanja novih ambasadora.
Kakve su mogućnosti da Dodik putem svojih kanala utiče na novu administraciju da mu ukinu sankcije?
Mislim da to nije realno zbog iskustva i rada s američkom administracijom i vezano za lobiranja. Ovdje se sankcije vrlo lako dobijaju, ali se vrlo teško skidaju. Snilo se što je babi milo. Koliko god Dodik plaćao i lobirao ne vjerujem da će tako brzo doći. Njegova lobiranja utiču na mijenjanje klime i pogleda na Balkan, BiH, odnose Srbije-RS, mislim da to naša država treba ozbiljnije da shvati jer je nova administracija podložna za saradnju.
Dodik to dobro radi?
Da, da. Ulaže sredstva u američke kompanije, lobističke i to je pravi put da se ide do cilja koji nam je želja.
Lobira li još neko za BiH?
Mi imamo jaku grupu – građani BiH koji su američki građani i oni rade veoma značajne akitvnosti na polju lobiranja i veoma su aktivni. Mi s njima sarađujemo. Ali oni su američki državljani koji djeluju putem svojih grupa i grupacija, ali još to nije to – da država BiH izađe pred američke lobističke kompanije i s njima sklopi ugovore i okrene te aktivnosti oko lobiranja. Mislim da smo tu u zaostatku za drugim zemljama iz regije koje to već rade – Albanija, Kosovo, Srbija, Slovenije, Hrvatske… Upućujem apel našim državnim čelnicima da krenu u tom pravcu. Ne postoji organizovan lobi iz BiH i nikad nije bila iz BiH neka lobistička grupa. Uživali smo na simpatijama prema BiH, ali ova nova administracija čisto poslovno razgovara i tu nema mjesta sentimentu, vidjeli ste prema Ukrajini.
Do nas dolaze informacije da bi Trump mogao nominovati istu osobu za ambasadora koju je i Biden predložio?
Tri ličnosti su užem izboru. Ono što je nama bitno je da će to biti profesionalni diplomata iz State Departmenta i da smanjimo bilo kakvu mogućnostu uticanja kroz dijaspore – bilo da su srbijanskog, hrvatskg porijekla.
Da li vas zabrinjava situacija nakon presude Dodiku i donošenja odluka NSRS?
Mi prenosimo zbivanja u BiH, vidimo da se ruši Dejton, obrušavaju državne institucije i provođenje aktivnosti na teritoriji entiteta RS. To doprinos destabilizaciji BiH. A samo urušenje Dejtona govori i gledaocima kuda to vodi, ničemu dobrom. Mi izvještavamo State Department, g. Kasanov ima komunikaciju s Kvitnom i prenosi dalje. Namjeravam se i najaviti g. Rubiu i pokušam prenijeti naše stavove da dobijem konekretnije informacije.
Šta znači povratak na izvorni Dejton?
To su floskule ljudi koji ne žele da primjenjuju ono što je dogovoreno i razvijanje BiH. Zna se dokle je Dejton došao, treba ga samo proširivati. Dobra je prilika pristup EU, treba što prije usvojiti zakone koji se traže i da se spojimo sa EU što bi nam dalo novu snagu i političku jačinu.
Je li ovo politički kraj Milorada Dodika?
Nemamo još pravosnažnu presudu. Zlo je veoma teško iskorijeniti. Neće to biti trenutačni kraj. Hajde da se donese pravosnažna presuda pa ćemo i mi imati elemente da se ovdje traži da se pravosnažna presuda provede i Dodik nađe tamo gdje mu je mjesto.
Vi ste bili prvi ambasador BIH u Americi nakon sticanja nezavisnosti BIH. Prije 3 dana smo proslavili 1. mart. Kako gledate na napredak Bosne i Hercegovine od tog ključnog trenutka do danas, posebno u kontekstu njenog položaja na međunarodnoj sceni i odnosa s velikim svjetskim silama?
Prošlo je 30 godina, jesmo se pomakli od one situacije, od sukoba koji je bio, agresije gdje smo se organizovali, ali nismo dovoljno učinili na tom euro-atlantskom putu. Od trenutka kada sam uspio da imamo pristup MAP-u za NATO nismo makli dalje, čak smo regresirali. Saradnja s NATO-om je dobra, ali nije zadovoljavajuća. Mi imamo taj remetilački faktor – to je entitet RS jer ne želi da ide ka evropskom putu jer mu za leđima puše Putin i Srbija i na taj način nemamo napretka. Pogotovo kada je u pitanju zakon o sudovima.
