Nedim Ademović, advokat i ekspert za ustavno pravo u Pressingu na N1 je govorio o izvornom Dejtonu te šta on zapravo podrazumijeva.
Šta građani u BiH, ali i inostranstvu mogu učiniti da se spriječi unazađivanje države te da li je za to kasno?
“Ne nije kasno, smatram da građani snose veliku odgovornost za BiH. Prvo jer oni imaju pravo na izbore i moramo biti svjesni da je Milorada Dodika, SNSD i druge stranke koje rade protiv države neko izabrao. Dakle, građani moraju paziti koga biraju da li biraju pasivne i političare koji rade samo za sebe.
Građani ne moraju samo izlaziti na izbore, oni mogu svaki dan djelovati, pisati članke, organizovati proteste, lobirati. Mi danas imamo 50 posto stanovništva u inostranstvu, Bosance i Hercegovce koji su uspješni, politički aktivni.
Međunarodna zajednica je tek proteklih sedmica uključena u to da lobira protiv ovih antidejtonskih djelovanja. Građani su totalno pasivni jer ne osjećaju da je država napadnuta. Nije ovo 1991. i 1992. godina jer se rat ne vodi na teritoriji gdje smo mi etnički homogeni.
Niko više najvjerovatnije ne bi ratovao za Sarajevo, ali će neko postaviti punkt na nekom brdu. I u tome je činjenica da mi to ne osjećamo, ali to ne mora značiti da ne trebamo biti aktivni, moramo biti svjesni da gubimo državu.
Danas se ne vodi bitka samo tako što ćemo uzeti oružje već na diplomatskom i međunarodnopravnom planu”, pojasnio je Ademović.
Kaže da građani mnogo toga mogu uraditi i da je nevjerovatno da ispred državnog parlamenta vidi samo 20 ljudi sa transparentima.
“Treba izaći na ulice u Briselu, New Yorku, pred institucije UN-a, masovno izaći jer imamo legitimno pravo. Međunarodna zajednica je suodgovorna za ovu situaciju u BiH i na kraju krajeva za bilo koju krizu u Evropi ili nekoj državi. Ne može se neko oglušiti na to što mi u našoj državi nemamo faktičke snage da se suprotstavimo nekom neprijatelju unutrašnjem koji rovari državu.
Dejtonski sporazum je opći akt koji ima još desetak privjesaka. To je klasični međunarodni sporazum kao i bilo koji, gdje su tri potpisnice (BiH, Srbija, Hrvatska), dužne ispoštovati ono što je potpisano.
Kao i svaki međunarodni akt, možete ne poštovati neke odredbe, ali onda slijede sankcije međunarodnih tijela. Tako da oni koji ne žele poštovati Dejtonski sporazum mora se lobirati od onih koji trebaju snagom međunarodnog prava prisiliti da se jedan međunarodni ugovor ispoštuje.
Prema tome, mi nemamo garanta u smislu da će nas neko ‘vući za uho’ ukoliko mi ne ispoštuje neku odredbu, ali moramo diplomatskim pravom djelovati da sile velike natjeraju Srbiju, Hrvatsku, BiH da ispoštuju odredbe”, naglasio je, prenosi N1.
Upitan je šta je izvorni Dejton?
“Izvorni Dejton je tekst koji je potpisan 1995. godine, taj tekst više nije isti. Nešto jeste, nešto nije. To nema nikakve razlike sa zakonom koji je promijenjen 10 puta. Vi ne možete reći ja neću da poštujem aktuelnu verziju zakona već da poštujem verziju koja je bila prije 50 godina. Tako i današnji Dejton ima formu koja se mora poštovati.
Današnja forma uključuje sve sporazume entiteta koji su izmijenili izvorni Dejton i dobili danas ovo što smo dobili. To Milorad Dodik i svi moraju poštovati.
U Dejtonskom sporazumu je predviđeno da će onog momenta kada se ispune svi zadaci taj papir postati mrtvo slovo na papiru. Naprimjer ako provedemo Aneks 7, Parlament bi trebao donijeti akt da je to ispoštovano, svi se vratili na svoje, reintegracije je učinjena i ovo je samo jedan historijski dokument koji više nema pravnu snagu, nema se šta ispoštovati.
Ne postoje garanti Dejtonskog sporazuma. Srbija i Hrvatska su preuzele kao prema bilo kojem sporazumu prave i obaveze, one moraju poštovati reintegraciju države. Postoje države koje su svjedoci potpisivanje Dejtona i oni stoje iza toga. Moramo lobirati da nas zaštite velike sile, da aktiviramo države koje su bile sudionici potpisa”, poručio je Ademović.
Ademović je naglasio da ne može reći da nije ispoštovan Dejton.
“Zemlja je još na okupu, nema rata, idemo u dobrom pravcu kada je riječ o Evropskoj uniji, neki koraci su učinjeni ka stabilizaciji ove države, ka izgradnji državnih institucija. Ne možemo stati, moramo ići dalje.
Nije lako graditi državu, to je stalni proces, neće se nikada desiti da će nas pustiti na miru i da će sve biti krasno i divno i da ćemo funkcionisati poput Njemačke i drugih država. Dejtonski sporazum je zaživio poslije 25 godina i dejtonska BiH je danas ovo što imamo. Mi se ne možemo vraćati na staro, mi moramo braniti ovu BiH dejtonsku, ako ona propadne, onda je propala BiH.
Apsurdno je misliti da se mi vraćamo na uređenje Republike BiH ako propadne Dejton. To bi onda bilo isto kao i Dodikova izjava da se drži izvornog Dejtona”, zaključio je Ademović.
