Ahmed Husagić, lider bosanskohercegovačke dijaspore u Austriji i nekadašnji član tamošnjeg SPD-a u eksluzivnom intervjuu za Bhdijaspora.net progovorio je o brojnim temama.
Napustio je stranku u Austriji, kako bi pomogao domovini. Čak je prilikom političkog povratka u BiH, na graničnim prelazima postavio bilboarde sa natpisom “Dobrodošli u domovinu”.
Pričalo se o teškoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ali i glasačkoj neaktivnosti dijaspore, utjecaju mladih političara iz BiH koji si ušli u njemački Bundestag, a Husagić najavljuje i političke promjene koje bi mogle pozitivno utjecati na našu zemlju.
Razgovarao: Mustafa Mulahuseinović
Bhdijaspora.net: Šta je prema Vašem mišljenju trenutno najveća kočnica za napredak Bosne i Hercegovine?
Etnički fašizam i političke tenzije koje on proizvodi. Konstantni pokušaji da se pokaže kako ljudi ne mogu živjeti zajedno i pozivi na separaciju su uzrok kako društvene, tako i ekonomske stagnacije. To je i uzrok korupcije i ostalih negativnih društvenih fenomena.
Dvoje kandidata bosanskohercegovačkoh porijekla Jasmina Hostert i Adis Ahmetagić ušli su u njemački Bundestag. Šta oni mogu uraditi kako bi se krenulo putem prosperiteta u BiH?
Vrlo malo ako ne budu imali političke partnere u domovini koji žele nešto uraditi na polju napretka. Nadam se da će partije i pojedinci na vlasti u Bosni i Hercegovini shvatiti značaj njihovog ulaska u najviše političke strukture Njemačke.
Ako domaći političari i stranke budu agirali u cilju prosperiteta društva, a ne u svoje lično i u ime svojih partija u tom slučaju će Jasmina i Adis moći puno uraditi.
Koliko bi njih dvoje mogli uticati na Njemačku politiku prema BiH?
Ne treba očekivati čuda. Oni su dva poslanika od preko 700 koliko ima njemački Parlament, ali je važno da Bosna i Hercegovina po prvi put ima glas u najjačoj zemlji Europe. I ne samo glas ljudi koji razumiju situaciju, nego ljudi koji osjećaju probleme ove zemlje jer su i sami porijeklom iz nje. Taj glas može biti još jači ako SPD bude predvodio buduću Vladu Njemačke.
Nedavno ste napustili snažnu austrijsku stranku SPÖ i odlučili ste se posvetiti političkom angažmanu u Bosni i Hercegovini. Šta je razlog za takvu odluku?
Dva su razloga! Jedan je želja da pomognemo sugrađanima i sugrađankama kako bi imali bolji život. Ja sam odrastao u Bosni i Hercegovini.
Doživio sam dobre i loše trenutke sa građanima i građankama ove zemlje. Osjećam potrebu da znanje i kontakte koje sam stekao radom u jednoj uspješnoj zemlji upotrijebim za dobrobit svih nas. Drugi razlog je porast desno-ekstremnih snaga u Europi koji je počeo završetkom rata u bivšoj Jugoslaviji.
Zlo koje je posijano devedesetih u bivšoj Jugoslaviji od strane fašističkih snaga se proširilo i na ostatak kontinenta. Od tog sukoba su i u Europi počeli dezintegrativni procesi. To je lako uočiti na rezultatima izbora u mnogim europskim zemljama gdje primjećujemo rast ksenofobnih političkih snaga. Da bi se zlo iskorijenilo ono se mora sasjeći u korijenu. A korijen je nažalost ovdje.
Istakli ste da je u pitanju nadstranački projekat i da u njemu niste sami. Ne želite praviti političku stranku. Šta to zapravo znači?
Da, postoji jedna grupa ljudi koja radi zajedno. Ovo je projekat koji treba koncentrisati političke snage oko državotvornih projekata kojih je na žalost vrlo malo. Osim ekonomije su obrazovanje, zdravstvo i zaštita životne sredine stubovi moderne države i garancija za blagostanje društva.
Moje je mišljenje da bi političke partije i političke funkcije trebale biti sredstvo za ostvarivanje cilja a ne cilj.
Kad već imamo preko 130 registrovanih političkih partija smatram da trebamo pokušati nešto napraviti sa postojećim koliko god to teško izgledalo. Pravljenje stranke nije isključeno, samo to mora biti zadnja opcija kada se sve druge iscrpe.
Smatrate li da se u BiH treba uvesti obavezno glasanje?
Ja sam mišljenja da se ništa ne treba nametati nego treba više raditi na edukaciji i podizanju svijesti. Po našim analizama izlaznost građana i građanki koji žive u Bosni i Hercegovini je prilično visoka. Problem je što veliki broj glasača i glasačica koji žive izvan domovine ne učestvuju u izbornom procesu. Preko 800.000 osoba sa pravom glasa živi izvan zemlje a glasa ih manje od 10%.
Jedan od državotvornih projekata je podići izlaznost ljudi koji žive vani. Oni su i ključ uspjeha kako političkog tako i ekonomskog.
Bez njihovog angažmana je u trenutnoj situaciji nemoguće doći do promjene na bolje. Ja ih i ovim putem molim da se uključe u mobilizaciju za izbore 2022. godine jer su oni ključni za budućnost zemlje.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad visokog predstavnika Christiana Schmidta?
Teško je ocjeniti nečiji rad nakon par mjeseci. O tome ćemo moći govoriti tek krajem godine.
Na kraju, koliko smo shvatili, želite ujediniti određene političke subjekte u BiH, upućujete li poziv nekome konkretno i o kome se radi?
Mi nismo pokret koji želi bukvalno ujediniti političke subjekte u Bosni i Hercegovini, nego ih okupiti kao što sam već naglasio oko državotvornih projekata. Njihova je odluka da li će doći do ukrupnjavanja na političkoj sceni.
Moje lično mišljnje je da je preko 130 političkih partija puno za zemlju veličine Bosne i Hercegovine. Bio bih radostan kada bih vidio maksimalno pet političkih partija sa jasnim političkim i ekonomskim ciljevima – zaključio je Ahmed Husagić u razgovoru za bhdijaspora.net.
