U komentaru Allana Littlea objavljenom na BBC-u u kojem analizira posljednjih nekoliko decenija ruske politike i posljedice ruske invazije, autor povlači paralelu između otpora Bosne i Hercegovine srpskoj vojsci i današnjeg otpora Ukrajinaca ruskoj.
Na početku je kazao da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila svijet.
“Živimo u novim i opasnijim vremenima, doba nakon Hladnog rata koje je počelo padom Berlinskog zida je završeno”, ističe Little.
“Njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je ovaj trenutak zeitenwende – prekretnicom – dok je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla da je to ‘promjena paradigme’. Doba samozadovoljstva, rekla je, završilo je”, smatra autor.
On primjećuje da uprkos ruskoj politici posljednjih godina Evropa nije bila zainteresovana da se suprotstavi Rusiji nego je prvenstveno gledala svoj ekonomski interes bez obzira na dugoročne posljedice takve inertnosti.
“Njemačka, i veći dio EU, bili su zaključani u nezdravoj ovisnosti o ruskom plinu. Godinu dana nakon aneksije Krima, odobrili su izgradnju novog plinovoda, Sjeverni tok 2, za povećanje snabdijevanja”, navodi se.
Međutim, Putin je, smatra autor, djelovao previše samouvjereno.
“Vjerovao je da je Zapad u hroničnom padu, oslabljen unutrašnjom podjelom i ideološkom ogorčenošću. Izbor Donalda Trumpa i Brexit vidio je kao dokaz za to. Uspon desničarskih autoritarnih vlada u Poljskoj i Mađarskoj bio je daljnji dokaz raspada liberalnih vrijednosti i institucija. Ponižavajuće povlačenje SAD-a iz Afganistana bio je dokaz slabljenja moći koja se povlači sa svjetske pozornice”, piše BBC.
Istakao je da je Putin pogrešno shvatio šta se događa na ruskim granicama, jer je odbio vjerovati da je niz pobuna u bivšim sovjetskim republika, a Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu bio autentičan izraz narodne volje.
“Nije dobro procijenio vlastitu vojsku. Sada je jasno da je očekivao da će ova ‘specijalna vojna operacija” biti gotova za nekoliko dana”, navodi se.
U nastavku stoji da je vojna nesposobnost Rusije začudila mnoge Zapadne stručnjake za sigurnost. U tom smislu autor povlači paralelu sa agresijom na Bosnu i Hercegovinu.
“Godine 1992. srpski nacionalisti pokrenuli su rat kako bi zadavili nezavisnu novorođenu Bosnu. Tvrdili su da je bosanski identitet lažan, da bosanska državnost nema historijski legitimitet, da je ona stvarno dio Srbije. Upravo je to Putinov pogled na Ukrajinu”, piše BBC.
Naglasio je da su poput današnje Rusije srpske snage uživale ogromnu vojnu nadmoć, ali da su često zastajali gdje god su lokalni nesrbi pružili otpor.
“Činilo se da nisu u stanju zauzeti mjesta ili gradove – nisu se željeli boriti ulicu po ulicu. Bosanskohercegovački branitelji u početku su bili jako loše opremljeni, sjećam se momaka u tenisicama u sarajevskim rovovima s jednim AK-47 na njih trojicu. Međutim, oni su branili svoj glavni grad gotovo četiri godine. Slična je odluka i kod mladića koji se dobrovoljno javljaju u odbranu Kijeva”, stoji u nastavku.
Umjesto da zauzmu gradove i mjesta Srbi su ih opkolili, bombardovali, te isključili vodu, plin i struju.
“To se već događa u Mariupolju. Opsjednete grad i onemogućite mu snabdijevanje vodom, a u roku od 24 sata svaki zahod je opasnost za javno zdravlje. Građani moraju izaći na ulice kako bi pronašli vodovodne cijevi i napunili posude samo kako bi isprali svoje toalete. Isključite struju i smrzavate se u vlastitom domu. Ubrzo ponestane hrane.
Autor se pita da li je to plan Rusa za Mariupolj, Harkov i Kijev, izgladnjivati ih dok se ne pokore.
“Ali skoro četiri godine ove okrutnosti dale su bosanskoj naciji temeljni narativ otpora, patnje i herojske borbe. Identitet Ukrajine će također biti dodatno ojačan načinom na koji su se Ukrajinci borili. Ukrajinski govornici ruskog nisu se osjećali ‘oslobođenim’ invazijom. Dokaz je da i oni vjeruju u Ukrajinu kao suverenu državu. Putinov rat, čiji je cilj ponovno ujedinjenje onoga što on vidi kao dva dijela ruske nacije, već ima suprotan učinak – jačanje volje većine Ukrajinaca da traže sudbinu oslobođenu ruske dominacije”, piše BBC.
