Nametnutih rješenja u vezi sa izmjenama Izbornog zakona sigurno neće biti, poručio je Matthew Palmer, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu u BiH.
Uskoro se vraća u BiH sa evropskim partnerima, s nadom da će domaći lideri rješenje pronaći do kraja godine. Na stolu je i tzv. Fueleov model, ali bez etničkih odrednica.
Matthew Palmer imao je gust raspored. U prethodna 24 sata uspio je razgovarati sa svim političkim liderima, osim s Miloradom Dodikom, ako je vjerovati službenom Twitter profilu američke ambasade gdje su slike objavljene.
Po odlasku, poručio je kako neće biti nametnutih rješenja, da su presude Evropskog suda minimum za izmjene Izbornog zakona.
Krize su normalne, ali očekuje rješenje do kraja godine. O konkretenim modelima nije želio govoriti jer to je stvar političkog dogovara, no SAD bi voljele vidjeti uklanjanje etničkog prefiksa Fueleov model može biti jedan od puteva.
“Fueleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice zbog čega su neki rekli da je to klizav teren prema trećem entitetu.
Podržali bismo i neku varijantu Fueleovog modela, ali sasvim je jasno da niko iz ovih razgovora neće izaći 100 posto zadovoljan”, zaključio je Palmer.
Nekoliko je varijanti Fueleovog modela, no onaj koji se našao na stolu kaže kako bi prvi član Predsjedništva BiH bio kandidat koji je dobio najveći broj glasova.
Drugi član Predsjedništva BiH bio bi onaj koji je naredni po broju ukupnih glasova u Federaciji, uz uslov da je veći dio svojih glasova osvojio u kantonima u kojima prvorangirani nije pobijedio. I naravno članovi Predsjedništva ne bi mogli biti iz istog naroda, odnosno kako predlaže Palmer bez etničkog prefiksa.
Ni u HDZ BiH nisu zadovoljni jer smatraju kako su etničke odrednice minimum oko kojeg se ne može pregovarati ili kako je nedavno izjavio Dragan Čović
