Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik pri NATO-u: “U toku su bitke koje će dovesti do pobjede u ovom klasičnom hibridnom ratu protiv BiH”

BiH je već duži period pod snažnim udarom sinhroniziranog djelovanja unutrašnjih i vanjskih aktera, namjere su slične kao devedesetih, ali se umjesto tenkova i pušaka koristi strategija podrivanja institucija BiH, kaže profesor Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu.

Od samog početka krize on je uvjeren u odlučnost međunarodne zajednice, na čelu sa SAD, da zaštiti BiH i konačno riješi probleme s kojima se ova zemlja dugo suočava.

“Rješenje nije na vidiku, ali se naziru početne mogućnosti raspleta. Vode se bitke koje će dovesti do pobjede u ovom klasičnom hibridnom ratu protiv BiH”, kaže Kožljak.

Ponovo naglašava da je od izuzetne važnosti kako će na odluku međunarodne zajednice da se aktivno uključi u rješavanje krize u BiH odgovoriti domaći akteri.

Zato se ne smije pristati na pregovore samozvanih predstavnika naroda, već razgovori trebaju teći isključivo sa nivoa državnih institucija.

“Ključni odgovor je institucionalno djelovanje i zaštita institucija BiH. Upravo su institucije, samim svojim postojanjem, sačuvale BiH od prvog udara.

Sada se žele ugroziti na način da se zaobiđu, da se legitimitet smišljeno daje tim samozvanim etničkim vođama. Upravo to je cilj usaglašenog djelovanja Beograda i Zagreba – tvrdi profesor Kožljak, prenosi Avaz.

Aktiviranje predsjednika susjednih država, u koordinaciji sa političarima u BiH, organizacija sastanaka i iniciranje razgovora samo su očajnički pokušaj da se zaustave najavljene sankcije.

A sankcije će, kaže Kožljak, itekako pomoći u rješavanju problema, jer će limitirati ili potpuno onemogućiti rušilačku mrežu protiv BiH.

– Mi smo to ranije najavili i upravo se o tome i radi. Međunarodna zajednica je ozbiljno upozorila i Beograd, i Zagreb, da na ovaj način se situacija u BiH ne rješava i da su oni dio problema.

Mi i trebamo dati doprinos takvoj percepciji jer oni zaista i jesu dio problema. Mogu biti i dio rješenja, ali nikako na ovaj način kako to oni nude.

A oni nude privremeno zaustavljanje antiinstitucionalnog djelovanja, s ciljem da zaustave sankcije jer imaju informacije o onome što slijedi – pojašnjava Kožljak.

Na naše pitanje kako komentira najave susreta Izetbegović – Vučić, Kožljak odgovara da sastanak u takvom formatu ne bi trebao da se desi.

– Bosanske snage, srećom, prisutne su u cijeloj BiH. Bitni potezi su se dešavali i u Banja Luci, i u Hercegovini, Sarajevu i brojnim drugim mjestima. To je pomoglo. Najava gospodina Izetbegovića da se odazove pozivu na sastanak kod predsjednika Srbije ne ide u prilog ovom djelovanju.

Razgovori su potrebni, u kontinuitetu, ali tim razgovorima ne trebamo doprinositi njihovim rušilačkim namjerama.

Naravno da će se mnogi u BiH pitati koga gospodin Izetbegović predstavlja, jer ne znam hoće li se Bošnjaci poistovjetiti s njim, da on ide da pregovara u njihovo ime. Nama takvi pregovori ne trebaju.

Nama treba neko da razgovara u ime BiH. To može biti Bošnjak, mogao je to biti gospodin Džaferović kao član Predsjedništva BiH, ali samo institucionalno – dodaje profesor Alija Kožljak.

Ističe da pripreme za objavljivanje liste sankcioniranih, onih koji podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, traje očekivano dugo, jer ne radi se o listi sa imenima 2 ili 3 osobe i podsjeća da ih treba očekivati s dolaskom novog američkog ambasadora u Sarajevo.

– Ovdje se radi o jednom kompleksnijem poduhvatu, prije svih SAD-a, gdje se na tu listu dovodi mreža podrivača BiH, sastavljena od onih koji djeluju u političkim, kriminalnim i koruptivnim krugovima.

Naravno da nije jednostavno napraviti takvu listu a da ona bude djelotvorna. Ta djelotvornost ovisi i od momenta njenog objavljivanja.

Možda je pravi momenat kada se potezi ljudi iz te mreže shvate i osude i u BiH. Vidjeli smo osude Dodikovih poteza i iz Banja Luke, vidjećemo ih u narednom periodu još. Kada to sve zajedno bude okrenuto u jednom smjeru tada će i sankcije biti efikasne – ističe Kožljak.