Bez obzira na svađu u UN-u između Zapada i Rusije, EU i NATO ostaju angažovani u BiH i to je prema mišljenju Alije Kožljaka, šefa odsjeka za međunarodne odnose i Evropske studije IBU i bivšeg vojnog predstavnika BiH pri NATO najvažniji epilog “dogovora” kojim je iz Rezolucije o EUFOR-u izbačeno pominjanje visokog predstavnika u BiH.
Jučerašnje konsultacije u Vijeću sigurnosti UN oko BiH su kako kaže Kožljak samo vrh ledenog brijega koji odražava višemjesečno direktno nadmetanja Ruske Federacije i Zapada oko kontrolisanja područja Zapadnog Balkana.
U tom smislu, raspravu o produženju izvršnog mandata EUFOR-a treba posmatrati u tom kontekstu. Također, ono što je veoma bino naglasiti jeste format u kojem se raspravljaju ova pitanja, a to je Vijeće sigurnosti UN, gdje Ruska Federacije može uložiti veto i blokirati bilo koju odluku, pa tako i produženje misije ALTHEA.
– Najavljeni draft rezolucije, kojim se produžuje mandat EUFOR-a bi potvrdio da je prva bitka dobivena. Ne treba zaboraviti da je samo prije par sedmica RF izražavala ozbiljno protivljenje nastavku ove misije, tako da bi pomenuti razvoj događaja imao kako simboličan, tako i praktični značaj.
Prvo, osigurao bi se kontinuitet angažovanja EU u Bosni i Hercegovini, potvrdio njen kredibilitet, pa time i dodatno naglasila odgovornost EU za BiH, drugo, osigurala bi se percepcija stabilnosti i sigurnosti BiH, te omogućio nastavak reformskih procesa, istakao je Kožljak.
Bez obzira na razočarenje dijela javnosti koja je očekivala da Zapad ostane čvrst po cijenu veta na produženje misije EUFOR-a i kao zamjenu u BiH pošalje trupe NATO-a njihov mogući angažman neće biti osporen Rezolucijom.
– Ono što je bitno naglasiti jeste činjenica da produženjem misije EUFOR-a se ne umanjuje angažovanje NATO-a.
Rezolucija iz 2004. godine je i dalje na snazi i vjerovatno će biti potvrđena današnjom rezolucijom UN-a, što omogućuje NATO-u da u svakom momentu rasporedi svoje robusnije snage, bez obzira na prisustvo EUFOR-a, ako to situacija bude nalagala, smatra Kožljak.
Da se nešto dešava iza scene mogla bi ukazivati i činjenica da će Vijeće ministara BiH proraditi i da je na dnevnom redu Program reformi 2021 kojima BiH dokazuje svoje opredjeljenje za približavanje NATO-u, piše NAP.
Ako se i dogodi da je predsjedavajući Vijeća ministara sjednicu zakazao kako bi se oborio Program reformi to neće previše uticati na percepciju NATO-a o BiH.
Program je davno trebao biti dostavljen u Brisel, a u Ministarstvu odbrane smatraju da NATO zna tačno u čemu je problem. Svojim protudržavnim aktivnostima lider SNSD-a jeste usporio put BiH u NATO, ali ga nije zaustavio.
– Ono što nije prisutno u javnosti jeste podatak da se veliki broj pomenutih aktivnosti i sada realizuje, bez obzira što Program reformi nije dostavljen, tako da NATO integracijski proces BiH nije zaustavljen.
Gospodin Dodik ga je trenutno usporio, ali ga ne može zaustaviti, stoga se nikako ne može govoriti o njegovoj pobjedi.
Vodit će se još borbi, uključujući onu o ulozi OHR-a u BiH, Izbornom zakonu, implementaciji sankcija, ulozi susjednih država, šumama, tako da je nerealno očekivati razrješenje situacije u jednom zamahu, ili jednom sjednicom, smatra Kožljak.
Naš sagovornik je uvjeren da će u narednim danima SAD intenzivirati svoje aktivnosti oko BiH, prije svega kroz dolazak specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara. Nakon toga se mogu očekivati jasniji signali kreće li se u deblokiranje rada institucija i reformskih procesa.