-Volio bih da je MVP BiH imalo takav pristup i proteklih dana, kao i da su uputili protestnu notu prema Srbiji i Mađarskoj. Konačno, volio bih da se potrude da pribave to obrazloženje Interpola, kazao je Arnaut. Njemačka i Austrija uvele su zabranu ulaska za političko vodstvo bh. entiteta Republika Srpska, zamrznuti su infrastrukturni projekti, a BiH hitno mora nastaviti reforme, poručila je njemačka ministrica za Europu i klimu Anna Lührmann.
Njemačka ministrica istaknula je da su Njemačka i Austrija donijele odluku o zabrani ulaska za vodstvo Republike Srpske, uključujući predsjednika tog bh. entiteta Milorada Dodika, te da su zamrznuta određena sredstva namijenjena ovom entitetu.
„Vodstvo iz Republike Srpske djeluje protiv nade i snova mnogih ljudi u BiH, jer ide u secesionističkom smjeru. U posljednjim mjesecima prijeđene su određene crvene linije, i zbog toga je EU jasno poručila da takvo ponašanje neće biti tolerirano“, kazala je Lührmann.
Prema njezinim riječima, Europska unija inzistira na poštivanju ustavnog poretka u oba entiteta BiH, a kao dio sankcija, Njemačka je ranije zamrznula sredstva namijenjena infrastrukturnim projektima u RS-u.
O sankcijama političkom vodstvu bh. entiteta Republika Srpska za „Slobodnu Bosnu“ govorio je veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut.
Nakon slavodobitnog povratka iz Moskve, Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta RS, dočekale su sankcije od strane zemalja Europske unije. Nakon Austrije i Savezna Republika Njemačka na „crnu listu“ stavila je Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Kako komentirate potez službenog Berlina?
-Bio sam upoznat, naravno, da ove sankcije dolaze. To sam u izjavama za bh. medije u proteklih mjesec dana i najavljivao, u onoj mjeri u kojoj to delikatna priroda tog pitanja i ovog posla dozvoljavaju.
Također, od starta sam postavio prioritet da značajno povećam broj susreta na najvišem nivou kako bi njemački zvaničnici dobili direktne informacije iz BiH o ugrožavanju mira i stabilnosti, ali i pojmili preventivnu vrijednost izoliranja onih koji to rade.
Zbog toga je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović imao čak sedam susreta s kancelarom Scholzom u 14 mjeseci i na svakom je potencirao značaj proširenja sankcija, kao i tokom susreta sa drugim njihovim dužnosnicima. Njemačka je, dakle, čvrsto zauzela pristup koji ja opisujem sa “isplatnije je sagraditi vatrogasnu stanicu, nego gasiti požar”.
Već smo svjedočili povlačenju velikih njemačkih investicija iz bh. entiteta Republika Srpska zbog politike koju vodi vlast u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Jesu li mogući slični potezi u bliskoj budućnosti?
-Neki su se već i desili, ali su začuđujuće prošli neprimjećeni. Prije mjesec dana je Njemačka u jednoj međunarodnoj instituciji iskoristila svoj uticaj da blokira 80 miliona eura sredstava za cestu unutar Republike Srpske.
I takvo djelovanje će se nastaviti u svim forumima gdje Njemačka može uticati, to je sada politika ove zemlje. To je uvijek usmjereno na projekte koji primarno nose PR ili drugu korist za vladajuću elitu. To je jako bitno jer Njemačka ne targetira narod ili entitet, već one koji napadaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Očekujete li da će njemački i austrijski primjer, kada su u pitanju sankcije političkom vodstvu u RS-u, slijediti i druge zemlje članice Europske unije?
-Hoće, prevashodno članice Kvinte koje su na nivou državnih ministara održale sastanak upravo na ovu temu prošli vikend. Tada sam imao i dug telefonski razgovor sa njemačkom državnom ministricom Annom Lührmann uoči njenog puta u Sarajevo i Banja Luku i ona je posebno istakla značaj koordinacije sa ključnim njemačkim saveznicima radi što efikasnijeg djelovanja.
Ono što je jako bitno je da nikome u BiH – konkretno u Sarajevu ili opoziciji iz Republike Srpske – ne padne na pamet da pregovara sa onim koji krše zakone države. Beograd to snažno zagovara i u jednom trenutku su za to imali sluha u određenim, mahom činovničkim, krugovima u Briselu. Izuzetno je bitno da je ta ideja zasad ugašena, upravo zahvaljujući dobrom razumijevanju situacije na nivou ključnih glavnih gradova, među kojim je i Berlin.
Kako komentirate potez Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, i Ivice Dačića, ministra policije te zemlje, koji su poslali dopis Interpolu tražeći da za Milorada Dodika ne bude raspisana međunarodna tjeralica i kakve poruke rukovodstvo Srbije šalje građanima Bosne i Hercegovine takvim potezom?
-Istu kao kada je raspisivala potjernice za našim građanima: da ne poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine.
Međutim, u to vrijeme, kada sam u Londonu i Beču branio Ganića i Divjaka, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je proaktivno djelovalo prema Interpolu i tada je ishođena i rezolucija na Generalnoj skupštini u Dohi kojom je Srbija efektivno zaustavljena u maltretiranju naših branitelja.
Volio bih da je MVP BiH imalo takav pristup i proteklih dana, kao i da su uputili protestnu notu prema Srbiji i Mađarskoj. Konačno, volio bih da se potrude da pribave to obrazloženje Interpola.
Prema nekim izvorima, Interpol se uopće nije pozvao na političku prirodu i neophodno je to razjasniti.
