Konferencija “Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini” počela je danas u Neumu u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Rektorskog zbora Republike Hrvatske.
Ambasador SAD u BiH Eric Nelson je, između ostalog, govorio na ovoj konferenciji.
Njegov govor prenosimo u cijelosti.
Hvala zamjeniku ministra Brkiću i zamjeniku generalnog sekretara NATO saveza, generalu Mircea Geoana, hvala ostalim panelistima i učesnicima.
Svi smo ovdje jer imamo zajednički cilj, a on je da Bosna i Hercegovina napreduje na svom evroatlantskom putu i da pokažemo svim njenim građanima da njihova djeca mogu graditi svoju budućnost u BiH.
Sjedinjene Države i dalje su spremne raditi sa BiH i njenim partnerima da bi BiH ostvarila svoj puni potencijal i ispunila obaveze prema svojim građanima tako što će iskoristiti sjajnu šansu koju ima da vrati povjerenje građana i postigne značajan napredak na putu ka EU.
Putujući po cijeloj zemlji, čujem istu poruku bilo gdje da sam – da ova zemlja ima ogroman potencijal, ali da su potrebne zdravorazumske ekonomske reforme i reforme u oblasti vladavine zakona da bi se smanjila korupcija, dao poticaj poslovanju i privukle investicije. Sve što je manje od toga znači dalje potonuće u status quo koji BiH sprečava da napreduje.
Sada je vrijeme za reforme. Mišljenje EK daje jasnu mapu puta za reforme koje će zemlji obezbijediti budućnost u EU. Kriteriji 5+2 da bi se okončala međunarodna supervizija u BiH komplementarni su sa njenim putem ka EU, a Program reformi BiH može doprinijeti da se pomoć NATO saveza iskoristi za izgradnju svjetlije i stabilnije budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini.
Ove godine obilježava se 25 godina kako građani BiH pametno koriste pomoć USAID da bi se oslanjali sami na sebe i da bi nešto promijenili. Sve to predstavlja opredjeljenost međunarodne zajednice da podrži BiH. Vrijeme je da lideri u BiH urade svoj dio posla – govorimo o radu na smislenim reformama korak po korak, a one su putovanje koje obećava, putovanje ka potpunoj uključenosti u evroatlantsku zajednicu.
Već ste nas sigurno čuli kako govorimo da 2021. godina mora biti godina djelovanja da bi se otvorilo novo, pozitivno poglavlje kao nastavak 25 godina mira koji je donio Dejtonski sporazum. Ova godina otvara mali prostor za mogućnost da se provedu u djelo dugo očekivane reforme potrebne za napredak na putu ka EU i promoviše veći stepen povjerenja i funkcionalnosti. Ali taj se prostor ubrzano sužava jer su već prošla tri mjeseca.
Istorijski dogovor koji je omogućio održavanje izbora u Mostaru nakon dugo vremena postignut je zahvaljujući liderima koji su bili spremni za ozbiljan dijalog i postizanje konsenzusa, te adekvatnom parlamentarnom procesu. Omogućili su to i hrabri građani opredijeljeni da zahtijevaju i iskoriste svoje osnovno pravo, pravo da glasaju.
Jasno je da je izborna reforma prioritet i da je moguća. Nedavno održani opštinski izbori još jednom su istakli važnost već dugo prisutnih pitanja koja je potrebno riješiti kako bi se povećali transparentnost i pravičnost, te povjerenje građana u buduće izbore.
Potrebne izmjene obuhvataju obuku osoblja koje je angažovano tokom izbora, reforme koje će omogućiti uravnotežen i nepristrasan sastav biračkih odbora, kao i nove tehnologije za unapređenje transparentnosti i tačnosti tabulacije glasačkih listića.
Srećom, nema potrebe da se počne od nule. Jasan plan ovakvih reformi dat je kroz 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, koji uključuju i provedbu preporuka tijela OSCE za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR) i tijela Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO).
Dejtonski mirovni sporazum priznaje prava tri konstitutivna naroda u okviru jedinstvene države, sa dva entiteta – a povjerenje među tim narodima je ključno. Bosna i Hercegovina je takođe i dom svojim građanima koji moraju imati jednaka prava i mogućnost da u potpunosti učestvuju u demokratskom procesu.
Sjedinjene Američke Države podržavaju izmjene Izbornog zakona radi unapređenja integriteta izbornog procesa i rješavanja predmeta po presudama Ustavnog suda, uključujući i predmet Ljubić. Međutim, izmjene Izbornog zakona same po sebi nisu dovoljne.
Sjedinjene Američke Države podržavaju i postepenu, smislenu izbornu reformu koja mora uključivati i ograničenu ustavnu reformu radi provedbe različitih presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje predugo čekaju na provedbu, uključujući i presudu u predmetu Sejdić-Finci.
Ovo se može postići pružanjem pune podrške radu Međuresorne radne grupe. Ova grupa predstavlja forum, u skladu sa standardima OSCE/ODIHR, koji okuplja bh. lidere, relevantne institucije i ostale učesnike u procesu, a koji treba da omogući dogovor i predlaganje izbornih reformi Parlamentu, reformi koje su potrebne za napredovanje na evropskom putu i integritet izbora.
Kao najodgovorniju instituciju za provedbu Izbornog zakona, neophodno je uključiti Centralnu izbornu komisiju kako bi ODIHR smatrao proces vjerodostojnim.
Ovome bih dodao još jednu ključnu komponentu – angažman građana. Pojedinačno ili organizovani u grupe, građani moraju biti predvodnici u zahtjevima za promjene i bolje upravljanje, te tražiti odgovornost izabranih zvaničnika za njihovo djelovanje (ili nedjelovanje).
I nisu izabrani zvaničnici jedini koji moraju odgovoriti na zahtjeve građana. Svi državni službenici treba da rade u korist javnosti, a ne po nalogu političkih pokrovitelja – to je činjenica koju previše ljudi u BiH zaboravlja. Povjerenje javnosti u institucije vlasti u BiH, posebno u njeno pravosuđe, na rekordno je niskom nivou jer je javnost stalno i iznova svjedok drskih djela korupcije i pohlepe koja prolaze nekažnjeno.
Korupcija je rak rana demokratije i Sjedinjene Države će podržati sve građane koji se bore kako bi se iskorijenila ova pošast. Nastojanja da se osnaži integritet Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i da se usvoje smisleni zakoni o sukobu interesa i javnim nabavkama nisu samo uslovi iz Mišljenja EK koji se nalaze pred BiH – ona su zdravorazumska; to su ključne reforme kojima će započeti dugi proces vraćanja povjerenja javnosti u njene vlasti.
Napredak na evro-atlantskom putu će ojačati ekonomiju. Reforme, poput zakona o e-potpisu, državnog zakona o električnoj energiji i gasu, kao i druge reforme vezane za prijedlog MMF u sklopu Mehanizma za produženo finansiranje promovišu put ka EU i pomoći će u uspostavljanju jedinstvenog tržišta u BiH, što će privući strane ulagače, otvoriti nova radna mjesta i biti u korist potrošača. Približavanje bh. privrede standardima zemalja evro-atlantske zajednice također će zahtijevati reforme koje će značiti veći stepen transparentnosti i vladavine zakona. Ove reforme su hitne kako bi se pomoglo oporavku od pandemije i obezbijedila dugoročna ekonomska stabilnost zemlje.
Drago mi je što mnogi ljudi strastveno rade sve što mogu da unaprijede život svih građana u BiH – od predstavnika dijaspore, članova inicijative BOLD (BiH omladinski lideri) koju vodi moja Ambasada, do brojnih hrabrih žena u BiH.
Ja razumijem da borba za promjene nije jednostavan zadatak. Stvari za koje se vrijedi boriti rijetko su lako dostižne. Ali Sjedinjene Države i međunarodna
zajednica su ovdje da bismo pomogli BiH da obnovi povjerenje i poduzme korake ka boljoj budućnosti.
Ove teške reforme postaju jednostavnije kada u pomoć pozovete 30 saveznika iz NATO saveza. Sada je odnos BiH i NATO saveza definisan reformama sadržanim u dokumentu „Program reformi“ koji je izradila BiH.
