Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy bio je gost današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o brojnim aktuelnim temama, uključujući “svesrpski sabor”, Južnu interkonekciju, ali i moguće dodatne sankcije za političare u BiH. Na samom početku razgovora, Murphy je komentarisao nove secesionističke najave predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ističući politiku SAD-a prema Bosni i Hercegovini.
“Ustav BiH ne predviđa mogućnost za entitet da se odvoji od Bosne i Hercegovine, ili da dođe do mirnog razlaza, ili bilo kojeg drugog termina koji koristi Dodik ili političari u RS-u. To je neustavno i anti-Dejtonsko djelovanje. RS može postojati samo unutar Bosne i Hercegovine i u kontekstu Dejtonskog ustava. Američka politika prema BiH je jasna već 30 godina. Mi podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Želimo je vidjeti integrisanu u evroatlanske institucije.
Javno i privatno smo liderima u BiH rekli da ćemo braniti svoje interese i da ćemo govoriti i djelovati protiv anti-Dejtonskih postupaka. To ste mogli i vidjeti prethodne dvije i pol godine, i nastavit ćemo s tom politikom. Put kojim je krenuo, ili pokušao krenuti, Milorad Dodik je slijepa ulica. Ne samo za njega, već i za ljude oko njega i stanovnike Bosne i Hercegovine, uključujući građane entiteta RS. Put za budućnost je u Evropsku uniju i on se treba otvoriti građanima Bosne i Hercegovine.”
Naveo je i da će SAD braniti svoje interese u BiH koristeći “alate koje imaju u svom posjedu”, te uz pomoć Evropske unije i Visokog predstavnika u BiH. Još je dodao kako je SAD javno navela zabrinutost zbog sigurnosne situacije u našoj zemlji, citirajući izvještaj obavještajnih službi koji je objavljen prethodne godine, te da je eksplicitno navedeno da je najveća prijetnja sigurnosti i stabilnosti politika koju vodi Dodik.
Murphy je dalje komentarisao nedavno održani “svesrpski sabor”, rekavši kako su neki stavovi koje je iznijela Ambasada SAD-a “loše interpretirani.”
“SAD podržava Dejtonski sporazum i Ustav BiH, koji u sebi sadrži odredbu o “specijalnim vezama” između entiteta RS i Srbije. Postoji i dokument kojeg je ratifikovala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2006. godine, koji dopušta određenu saradnju entiteta RS i Srbije po raznim pitanjima. Niko nema problem s tim što su se ljudi okupili ili imali razgovore, već s onim što je rečeno na takvim događajima. U tom kontekstu smo zabrinuti s nekim stvarima, vezanim konkretno za Bosnu i Hercegovinu.
U saopštenju smo govorili o određenim stvarima u deklaraciji koje se mogu opisati kao “dezinformacije”, kao što je koncept “originalnog Dejtona”. Implicirali su da je RS država, što nije tačno.”
O prebacivanju nadležnosti
Murphy je dalje citirao Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno ključne odredbe za koje je rekao da ih Dodik nikada ne citira, a koji su u suprotnosti s onim što on govori. Ambasador SAD-a u BiH je konrektno istakao da se nadležnosti apsolutno mogu prebaciti s nivoa entiteta na državu, te čak naveo da je SNSD, stranka koju Dodik predvodi, učestvovala i podržavala odluke u ovom kontekstu.
“On ne priča o ovim odredbama jer je riječ o legalnim činjenicama koje ne odgovaraju njegovim dezinformacijama o historiji Bosne i Hercegovine u prethodnih 30 godina. U kreaciji bilo koje od državnih institucija koje su uspostavljene nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parlamentarnoj skupštini BiH učestvovao je i SNSD.
Možda je nesretan s odlukom koja je tada napravljena, ali jedini pravi način da to promijeni je kroz politički diskurs.
Ako ne može nagovoriti svoje partnere u vlasti da se ‘vrate kroz vrijeme’, neće dobiti ono što želi. Njegov pokušaj da širi legalne dezinformacije je opasan i neodgovoran. To smo vidjeli u deklaraciji “svesrpskog sabora” i zato smo izdali saopštenje i podigli glas.”
Na ovo saopštenje je ubrzo odgovorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je Murphyja prozvao da mu “pokaže gdje u Dejtonskom sporazumu piše da imovina pripada državi”. Ambasador SAD-a kaže da “nije zainteresovan za javne rasprave sa zvaničnicima koji ne dolaze iz BiH.” Naglasio je, citirajući dijelom i izlaganje Jima O'Briena, da je u više navrata objašnjeno po kojem osnovu imovina pripada državi, a ne entitetima, te da “nije njegov posao” da to pojašnjava bilo kome.
O odnosu sa EU
Murphy je komentarisao i tvrdnje koje se često pojavljuju u javnosti da SAD i Evropska unija imaju različite pristupe dešavanjima u Bosni i Hercegovini, rekavši kako su EU i SAD partneri širom svijeta i da u BiH imaju iste strateške ciljeve.
“Da li imamo taktičke razlike i neslaganja? Naravno da imamo, ali to ne mijenja našu neraskidivu vezu i partnerstvo. Zadovoljni smo kad vidimo neke zemlje iz Evrope, poput Velike Britanije i Njemačke, koje jasno kažu i kritikuju kada se neki zvaničnik ponaša antidejtonski, neustavno ili se bavi korupcijom. Mi to pozdravljamo i ohrabrujemo ih da to i dalje rade, kao što mi to radimo kroz sankcije i druge alate. Oni imaju svoje alate koje bi trebali da koriste.”
Naglasio je da je za napredak Bosne i Hercegovine potreban razgovor lidera, teške odluke, kompromis i koncenzus te lideri koji će imati odgovornost da to urade. Ono što međunarodna zajednica treba da uradi, stava je Murphy, jeste da ih drži odgovornim za ove procese prema standardima koji su općeprihvaćeni.
Murphy je dalje komentarisao navode medija iz BiH o potencijalnom sukobu američke i EU delegacije u našoj zemlji, vezano za budućnost Ureda visokog predstavnika. Američki ambasador je jasno negirao bilo kakav sukob te naveo da je SAD stava da još nije vrijeme da se ukine OHR. Naglasio je da SAD apsolutno podržava ostanak OHR-a u BiH te da podržavaju korištenje Bonskih ovlasti, kada “visoki predstavnik smatra da je to potrebno.”
O Rezoluciji o Srebrenici
Govoreći o usvojenoj Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Murphy je nazvao negiranje genocida “za svaku osudu”, citirajući presude međunarodnih sudova i “planinu forenzičkih i drugih dokaza” koji jasno govore šta se desilo u Srebrenici u julu 1995. godine. Stava je da pomirenje dolazi od “prihvatanja i učenja istine” o događajima koji uključuju i genocid u Srebrenici.
Naglasio se i da se u rezoluciji nigdje ne spominje Srbija, RS ili srpski narod, te da nije cilj rezolucije bila “kolektivna odgovornost.”
“Kada ljudi govore da se to spominje, ne postoji drugi termin koji se može iskoristiti, jednostavno – oni lažu. Lažu ljudima koje predstavljaju, što je nevjerovatno neodgovorno. Moja vlada je ponosno sponozorisala rezoluciju i činjenica da danas imamo tu količinu negiranja genocida potcrtava zašto je ona bila potrebna.”
O radu vlasti
Ambasador SAD-a u BiH je dalje komentarisao vlasti na državnom i federalnom nivou.
“Državna koalicija je dijelom odgovorna za progres napravljen na evropskom putu Bosne i Hercegovine, odnosno u dobijanju kandidatskog statusa i zelenog svjetla za otvaranje pregovora. Bilo je nekih kompromisa i to je pozitivno. Ja smatram da je važno prepoznati razlike između ove i prethodne vlade, a to je Trojka. Stranke u ovoj koaliciji su napravili pametne kompromise i nisu napravili loše kompromise.
Međutim, brojni izazovi čekaju ovu vlast na EU putu, a najveći od njih je retorika Milorada Dodika. To nije promijenila odluka o otvaranju pregovora. Sama odluka koju je napravila EU je dijelom geopolitička, ali i dijelom poruka građanima Bosne i Hercegovine da, bez obzira na probleme s političkim liderima, je njima mjesto u EU.”
Komentar o federalnoj vladi počeo je pohvalama vezanim za formiranje i rad vlasti, nešto što nije viđeno u prethodnom periodu. Ipak, Murphy smatra da to sve može ići puno brže, a posebno je izdvojio dva sektora.
“Kada idem i razgovaram s građanima FBiH, oni žele da to sve ide brže i da budu više fokusirani na poboljšanje njihovih života, imajući u vidu da su političari izabrani da ih predstavljaju. SAD se s građanima ovog entiteta u potpunosti slažem i izdvojio bih dva segmenta gdje apsolutno može ići puno bolje – ekonomija i vladavina prava.
Što se tiče ekonomije, i to vas neće iznenaditi, fokus je Južna interkonekcija. To se jednostavno mora završiti. Također, treba i reformisati javne kompanije. Javna tajna je da se u njima odvija dosta korupcije, da su patronati i da ne rade svoj posao. Možda treba početi s aerodromom u Sarajevu. Staviti ga pod koncesiju bi sigurno poboljšalo njegove rezultate.
Ima dobru godinu, ali može biti i bolji. Cilj političara u BiH treba biti da maksimiziraju ekonomske rezultate za svoje stanovnike. Vlada bi se trebala digitalizovati, jer će tako biti transparentnija, efikasnija i jeftinija. To trebaju firme, ali trebaju i građani.
Posljednji korak je fiskalna reforma. Vlasti trebaju uraditi značajne korake kako bi smanjile troškove poslovanja u BiH. To će kreirati više poslova i generisati investicije.
U sektoru vladavine prava, najbitniji je zakon o sukobu interesa. Nema opravdanja da federalne vlasti ne usvoje moderan zakon o sukobu interesa, koji je “zakočen” već godinama. To je osnovni antikorupcijski alat i Federacija BiH to mora uraditi. Potreban je zakon o zaštiti zviždača, kako bi ljudi imali sigurnost da prijave kada vide da nešto nije uredu.
Prije 10 godina je usvojen zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH, ali još nije implementiran u potpunosti. To se mora uraditi brže.”
Južna interkonekcija
Američka ambasada je i u prethodnom periodu govorila o projektu Južne interkonekcije, a posebno je kritikovala lidera HDZ-a Dragana Čovića. Murphy je još jednom ponovio stav vezan za projekt, ali i za Čovića.
“Najbitnije pitanje je koliko će građani FBiH, bilo da su u Mostaru ili Sarajevu, trpiti ovu blokadu, koja ih sprječava da se oslobode ucjene Rusije po pitanju energije. Pored toga, blokada sprječava kreaciju poslova, ne samo vezanih konkretno za projekt interkonekcije, već i za brojne firme kojima bi se otvorile dodatne prilike kada bi se projekt završio.
Naša poruka liderima vlasti u FBiH je uvijek bila ista – morate pod hitno usvojiti zakon o Južnoj interkonekciji, kao što je to uradio Predstavnički dom Parlamenta FBiH u decembru 2021. godine, kako bi otvorili ovu priliku.
Za to postoji vremensko ograničenje, koje ne postavlja Michael Murphy ili SAD. Postavlja ga globalno društvo koje će se odvojiti od finansiranja projekata u sektorima plina. To vrijeme dolazi, a ako prilika nestane, neće se ponovo pojaviti. Ako se to desi i ako ljudi u Hercegovini ostanu bez ove šanse, jedina osoba koja će za to biti kriva je Dragan Čović.”
Američki ambasador je pojasnio i zbog čega je Ambasada SAD-a reagovala na istup ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka, koji je nakon akcije “Black Tie 2”, gdje je uhapšen v.d. direktor Federalne uprave policije Vahidin Munjić, svečano dočekao osobe privedene u ovoj akciji. Rekao je da su posebno osjetljive stvari vezane za rad u pravosuđu, bilo da je riječ o tužiocima, policajcima ili sudijama, te da tu postoji posebna odgovornost.
“Kada ste pod istragom za kriminal, trebali bi biti suspendovani. Naravno, svako ima priliku da se odbrani na sudu i svako je nevin dok se ne dokaže suprotno, ali ako ste osumnjičeni da ste iznevjerili povjerenje koju je vama javnost dala, trebate se skloniti. Ako očistite svoje ime, odlično za vas, ako to ne uradite, idete u zatvor.
Problem kojeg su nama navodili jeste da ne postoji pravilo o suspendovanju osoba koje se nalaze na vrhu ovih struktura, a koje se nalaze pod istragama. Ja sam jasno rekao – napravite ga. To je ustaljena praksa u demokratijama kao što je SAD ili države EU. Ne možete ostati na takvom poslu ako ste optuženi ili osumnjičeni za ovu vrstu kriminala.
Bili smo jako zabrinuti zbog ponašanja ministra unutrašnjih poslova FBiH. On nije bio optužen ili osumnjičen, ali ne treba slaviti povratak osumnjičenih osoba.
Za mene to predstavlja elementarno nepoznavanje onoga šta je vaša uloga i odgovornost na takvom mjestu. To je trebao biti tužan dan, kada se nešto ovakvo desi, a fokus treba biti na punoj istrazi i, ako se ispostavi da su krivi, kažnjavanju odgovornih osoba.”
O Elmedinu Konakoviću
Murphy je zatim potvrdio i da su potezi Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, također neprimjereni, odgovarajući na pitanje o tome kako je on koristio prostorije resora kojeg predstavlja za press konferencije o akciji “Black Tie 2”.
“Ako ste politički lider u ovoj zemlji, neodgovorno je urušavati pravosudne institucije. Komentari Konakovića o pravosuđu ne pomažu, a fokus treba biti na poboljšanju sistema, bilo da su u pitanju potrebni resursi ili ojačavanje zakona.”
Dalje je naveo da se vlasti u Bosni i Hercegovinu svoju energiju trebaju fokusirati na usvajanje ključnih zakona o VSTV-u i Sudu BiH, a ne “ljutiti se na institucije koje rade svoj posao”.
Murphy se još jednom osvrnuo na Dragana Čovića, ali nije rekao da li će se lider HDZ-a naći na američkoj “crnoj listi”.
“Nisam u poziciji da kažem da li ćemo ili kada ćemo dodati nekoga na listu sankcija. Mogu vam reći da smo jasno rekli da smo spremni koristiti sve alate koje imamo za sankcionisanje anti-Dejtonskog, neustavnog i koruptivnog ponašanja zvaničnika u BiH. Anna Morris (asistent sekretara ministra finansija SAD) je bila jasna kada je bila u posjeti Bosni i Hercegovini prethodne godine, rekavši da će SAD i dalje nastaviti koristiti alat sankcija i da se to može očekivati u narednom periodu.”
Na pitanje o SDS-u, stranci koja se od 2004. godine nalazi pod sankcijama SAD-a i kojoj je ugašen bankovni račun čime je efektivno spriječena da se prijavi na predstojeće lokalne izbore, Murphy navodi da ova partija ima puno pravo da se žali na odluku, te da se “djelomično slaže” da se originalni razlog stavljana na listu, navodna pomoć osumnjičenim za ratne zločine, više ne odnosi na ovu stranku.
Ipak, naglašava da SDS nikada formalno nije tražio uklanjanje s liste sankcija te da je to njihova odgovornost, a ne SAD-a.
Mi čuvamo svoje interese i pomažemo građanima
U komentaru o brojnim teorijama zavjere vezanim za Ambasadu SAD-a i navodnu “saradnju” sa zvaničnicima u Bosni i Hercegovini, Murphy izričito odbija ove kvalifikacije.
“Priča se stalno da radimo s Dodikom, s Čovićem, s Izetbegovićem, ali je to sve apsurdno. Mi nikome ne pokušavamo pomoći, niti jednom političaru ili stranci. Mi samo čuvamo svoje interese i pomažemo građanima Bosne i Hercegovine, a naši interesi su jasni – teritorijalni integritet, suverenitet i multietnička priroda Bosne i Hercegovine.
Želimo vidjeti efikasnu i odgovornu vlast na svim nivoima, koja radi u korist građana, te želimo vidjeti BiH u evroatlanskim organizacijama. To kažu instrukcije koje je meni dao predsjednik SAD-a i na to se fokusira Ambasada SAD u BiH. Sve drugo, tajni dogovori i teorije zavjere, to jednostavno nije tačno.”
Murphy je komentarisao i imenovanje Marina Vukoje u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Rekao je da je Ustavni sud donosio dobre odluke u skladu sa svojim nadležnostima i kompetencijama, ali da ne treba prejudicirati i govoriti da će se desiti nešto što niko u suštini ne može garantovati da će se desiti. Dodao je da “samouvjereno smatra” da će Ustavni sud i dalje biti glavna odbrana Ustava Bosne i Hercegovine i u narednom periodu.
Na kraju razgovora, Murphy je rekao kako Dodiku očigledno smeta jasan stav Ambasade SAD-a o dešavanjima u BiH, ali da “ako mu se to ne sviđa, da prestane raditi protiv Ustava BiH.”
Na pitanje o potencijalnim greškama koje je napravio tokom svog mandata u BiH, Murphy je naglasio da “svako pravi greške”, ali da će svoj sud o onome šta je urađeno, šta se moglo uraditi i šta je moglo biti bolje dati kada mu mandat završi.
Pogledajte cijeli intervju.
