Biden otvoreno progovorio o Putinu i odnosima SAD i Rusije.
Američki predsjednik Joe Biden ocijenio je tačnom izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da su odnosi država koje predvode na najnižoj tački tokom posljednjih nekoliko godina – piše Glas Amerike.
“Jasno ću ukazati da je u pravu kada to misli – što zavisi od njegovih reakcija i poštovanja međunarodnih normi – što u brojnim slučajevima ne čini”, rekao je Biden novinarima na kraju samita G7 u Britaniji.
Biden je rekao da su zapadne demokratije u nadmetanju sa autokratskim vladama.
“Ne takmičimo se samo sa Kinom već sa autokratskim vladama širom svijeta – mogu li demokratije biti konkurentne autokratijama u 21. vijeku – periodu rapidnih promjena”, rekao je američki predsjednik.
Kada je konkretno o Kini riječ, Biden je rekao da će se SAD neposredno nositi sa njom.
“Xi Jinpingu (kinseki predsjednik, prim.nov.) sam rekao da ne tražim sukob. Sarađivaćemo u oblastima u kojima je to moguće, jasno ću ukazivati na ono u čemu se sporimo i reagovaćemo na poteze koji su protivrječni”, rekao je Biden.
Također, ukazao je da je potrebno da Kina dozvoli pristup istražiocima koji bi trebalo da utvrde da li je koronavirus prirodna tvorevina ili pak, kako se izrazio, laboratorijski eksperiment u kom se dogodila greška.
“Potrebno je da imamo pristup”, rekao je Biden, dodavši da bi manjak transparentnosti mogao da doprinese nastanku nove pandemije.
NATO i strateški koncept
Članice NATO-a će na samitu u ponedjeljak u Briselu, kojem prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, razgovarati o promjeni strateškog koncepta.
Posljednji put je NATO dokument o svojim ciljevima usvojio 2010. godine, a od tada su se izmijenile bezbjednosne prijetnje.
“Recimo, u aktuelnom konceptu se Kina uopšte ne pominje, a skoro da se ne pominju ni klimatske promjene. Također, naš odnos sa Rusijom je sada drugačiji i najgori je od kraja Hladnog rata. Istovremeno, razvijeniji su cyber napadi i takve vrste prijetnji”, kazao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO nije razmatrao promjene strateškog koncepta za vrijeme mandata Donalda Trumpa.
“Evropljani nisu htjeli da otvaraju Pandorinu kutiju tokom Trumpovog mandata jer nisu znali šta da očekuju”, rekao je Dan Hamilton iz washingtonskog Wilson centra.
Traump je imao loše odnose sa liderima unutar alijanse, stalno ih kritikovao da treba da povećaju budžete za odbranu i “dug NATO-u” i preispitivao Član 5. o zajedničkoj odbrani članica.
Biden je ranije rekao da će u Briselu jasno staviti do znanja da su SAD posvećene NATO-u i Članu 5. Američki predsjednik će u Brisel doputovati u nedjelju pred samit lidera NATO-a i samit lidera EU.
Potom mu predstoji susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi.
Na samitu NATO-a biće obilježen i kraj vojnog angamžama u Afganistanu, a povlačenje američkih vojnika je do pola završeno.
NATO će takođe predložiti privatnom sektoru u zemljama članicama da sarađuju u domenu novih tehnologija, kao i sa demokratskim režimima van alijanse, zbog rastućeg kineskog ekspanzionizma.
“Ova administracija hoće da pokaže, i riječima i djelima, da SAD snažno stoje uz evropske saveznike. Ali, i dalje ima mnogo izazova u transatlantskim odnosima u smislu kako se boriti protiv Rusije i Kine, Covida.19, klimatskih promjena”, kaže za Glas Amerike Mark Simakovsky iz Atlantskog savjeta.
“Bolje bi bilo da predsjednik iskoristi vrijeme na težak, ali neophodan razgovor unutar NATO-a o spornim temama. To bi značilo evaluaciju i zatvaranje politike ‘otvorenih vrata’, što sada iziskuje mnogo veće troškove nego što donosi benefite”, kaže Dan DePetris iz organizacije Prioriteti odbrane.
Član 10., poznat kao politika otvorenih vrata, govori o tome da neka zemlja može biti pozvana da se pridruži ako o tome postoji konzenzus, i to je stvorilo jaz između onih koji kažu da takvo pravilo oslikava stabilnost organizacije, do drugih koji smatraju da ugrožava njen mandat.
“Biden bi takođe trebalo da ojača NATO mehanizme za rješavanje konflikta dijaloga sa Rusijom”, kaže DePetris.
Neki američki analitičari smatraju da bi američki predsjednik mogao da bude dočekan sa skepticizmom u Briselu.
“Oni vide šta se događa kod nas, zabrinuti su zbog budućnosti Republikanske stranke. Brinu šta će biti poslije Bidena i da će neki negativni stavovi prema saveznicima i NATO-u ponovo biti aktuelni”, kaže Rachel Ellehuus iz Centra za međunarodne i strateške studije – prenosi Glas Amerike.