“Aleksandar Vučić nije odustao od velikosrpskog projekta, ali ga vodi drugačijim metodama u želji da ostane upamćen kao ujedinitelj srpskih zemalja, dok se protiv Milorada Dodika i njegovih separatističkih ambicija u Bosni i Hercegovini treba boriti iskazivanjem sile.”
To je stav američkog eksperta za politiku Janusza Bugajskog, višeg saradnika Fondacije “Jamestown” iz Washingtona i bivšeg direktora Istočnoevropskih studija na Centru za strateške i međunarodne studije iz američkog glavnog grada, koji je u intervjuu za “Al Jazeeru Balkans” sumirao trenutno stanje na zapadnom Balkanu sa epicentrom u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje kako bi opisao trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, državi u krizi i blokadi u koju su je uveli srpski predstavnici na čelu sa Miloradom Dodikom, koji sve jače zagovaraju nezavisnost bh. entiteta RS, Bugajski kaže:
“Dodik testira međunarodne aktere kako bi procijenio koliko daleko može ići bez većeg povlačenja i potencijalnih sankcija prema sebi. Njegov je proračun da kombinacija faktora može stvoriti pogodan trenutak za otcjepljenje, uključujući paraliziranu Evropsku uniju, rastreseni SAD, regionalno asertivnu Srbiju i garancije Rusije da će služiti kao zaštitnik u slučaju bilo kakve intervencije države Bosne i Hercegovine ili NATO-a u RS. Također će imati koristi od ambicije hrvatskih nacionalističkih vođa i opšteg stanja frustracije bosanskom vladom”, kazao je Bugajski.
Na pitanje ko i kako treba zaustaviti pokušaj cijepanja i rušenja države u njegovoj režiji, Bugajski odgovara:
“Najefikasniji način obračuna s Dodikom je pokazati ko je jači na Balkanu. To će zahtijevati trostrani pristup. Prvo, novo vodstvo State Departmenta mora jasno dati do znanja da Washington i Brisel posjeduju sve potrebne dokaze o njegovim koruptivnim aktivnostima. Njegova imovina će se zamrznuti ili oduzeti te će se pokrenuti krivični postupak ako ne promijeni svoju politiku. Drugo, Aleksandra Vučića se mora privatno i javno upozoriti da će njegova ofanziva na susjedne države pod okriljem zaštite srpskog stanovništva naići na otpor. To se može kroz različite oblike, pomažući izgradnji efikasne vojske na Kosovu koja toj zemlji omogućuje da se kvalificira za članstvo u NATO-u, kroz veću podršku procrnogorskim strankama u Podgorici, kroz oslanjanje na Zagreb kako bi kontrolirali hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini te kroz asertivna kampanja za prava bošnjačkih, albanskih i drugih naroda u Srbiji.
I treće, potreban je efikasan regionalni potisak protiv destabilizirajućih utjecaja Rusije. To bi trebalo uključivati protjerivanje ruskih obavještajnih agenata prerušenih u diplomate, poslovne ljude ili aktiviste nevladinih organizacija, antikorupcijsku kampanju usmjerenu na ruske izvore i istiskivanje ruskih državnih propagandnih kanala”, kazao je Bugajski.
“Postoji jedno od tri rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Prvo je integrirana država, u kojoj centralna vlast u Sarajevu ima ovlaštenja i nadležnosti nad svim ključnim sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama, a gdje se entitetski i kantonalni sistem zamjenjuje funkcionalnim regionalnim i gradskim vladama. Drugo rješenje je pomak prema etnoteritorijalnoj podjeli, novi rat uz učešće Srbije i Hrvatske te zapadna vojna intervencija koja bi prisilila još jedan sporazum između zaraćenih strana, a u kojem se promašaji iz Dejtonskog sporazuma ne bi ponovili. Treće ‘rješenje’ je rat u kojem Zapad ne bi uspio efikasno intervenirati iz straha od vojnog sukoba s Rusijom i konflikata zbog granica, teritorija i država koje bi činile regiju u doglednoj budućnosti”, dodao je.
“Važno je da novi američki izaslanik u Bosni i Hercegovini bude blisko uključen ne samo u izbornu reformu, već i u širi proces integracije države. Evropska unija je izgubila velik dio svoje moći u rješavanju balkanskih sporova jer više ne garantuje da će preostalih šest država postati članice Unije. Bez te poluge, EU je paraliziran, podijeljen i neefikasan. Samo uz dosljedno i istrajno angažiranje SAD-a postoji neka šansa za rješenje krize”, kazao je Bugajski u razgovoru za “Al Jazeeru”.
