Izborni zakon u Bosni i Hercegovini (BiH) treba mijenjati tako da se smanji mogućnost manipulacija izbornog procesa koje su vidljive na svim izborima, kaže Bodo Weber, analitičar, politolog i suradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina.
Sve, ostalo, smatra Weber, i zahtjevi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izbornom zakonu, odnosno izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i “implementacija” presuda, kao što je Sejdić-Finci, tiču se ustavnog poretka.
“Dakle oni bi trebali biti dio sveobuhvatnog procesa promjene ustava. Kriv je bivši komesar za proširenje Stefan Füle koji je prije decenije prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod “implementacije presude Sejdić-Finci” spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s Europskom unijom”, mišljenja je Weber prenosi RSE.
Već pola decenije promatramo otvorenu krizu Zapada, smatra on, i to na obje strane Atlantika, a koja je bila postigla svoj vrhunac u Trumpovoj administraciji. Vidjeli smo u slučaju pregovora oko tzv. razmjene teritorije u pregovorima o sporazumu Kosovo-Srbija otvorenosti Trumpovih suradnika, te Briselskih birokrata da udovoljavaju interese autoritarnih liberala na Balkana.
“Na strani Washingtona to postupanje je bilo motivirano potpunom ignorancijom prema demokratskim vrijednostima, na strani Briselskih birokrata dilemom kako nastupati na Zapadnom Balkanu, baviti se otvorenim problemima, a da ne postoje preduvjeti za to zbog odsustva strateške politike EU prema zemljama Zapadnog Balkana, zbog nejedinstva država članica EU oko politike proširenja. Mislim da je nešto slično bilo na djelu u sklapanju prljavog Mostarskog deala, koje je uključio ustupak prema Čoviću/HDZ BiH – tzv. politički sporazum o ‘reformi’ izbornog zakona, a koji je sadržao svojevremeni ustupak Čovićevom dugogodišnjem projektu virtualnog trećeg entiteta kroz promjene izbornog sistema, bez ustavne promjene”, kaže on.
Problem predstavnika EU i SAD-a je sad kako se rukovati sa tim papirom, čiji principi su u potpunosti protivni demokratskim vrijednostima EU-a, te duhu i slovu uvjeta i principa budućih ustavnih reformi, i uvjeta sadržanih u Mišljenju Europske komisije za BiH, navodi on.
On smatra kako bi ovakve promjene zakona najviše odgovarale HDZ-u jer pregovori o promjeni izbornog zakona, nezavisno što se još spakuje u te razgovore (Sejdić-Finci, preporuke ODIHR-a, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava), koji se vode na osnovu formulacije “legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda”, ključne riječi iz trećeg mostarskog sporazuma, su pregovori o Čovićevom projektu trećeg entitet.
“Potrebne su ‘tehničke’ promjene iz preporuka međunarodnih organizacija poput ODIHR, da se smanjuje mogućnost manipulacija izbornog procesa koje vidimo na djelu na svakim izborima. Sve ostalo, i HDZ-ove zahtjeve, ali i ‘implementacija’ presuda kao što je Sejdić-Finci se tiče ustavnog poretka, dakle, oni bi trebali biti dio sveobuhvatnog procesa promjene ustava. Kriv je bivši komesar za proširenje Füle koji je prije decenije prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod ‘implementacije presude Sejdić-Finci’ spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore EU-a”, kazao je on.
Radio Slobodna Evropa
