Povodom usvojenih zaključaka u Narodnoj skupštini RS analitičarka Tanja Topić je prokomentarisala motive takvog poteza, naredne korake Milorada Dodika, pregovore o Izbornom zakonu i generalno političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Topić je kazala da surusvojeni zaključci u Narodnoj skupštini RS na neki način izlazna strategija Milorada Dodika iz one situacije koju je SNSD kreirao u Bosni i Hercegovini.
“Sada u toj izlaznoj strategiji morate naći neku vrstu elegantnog rješenja da ne budete luzer ili gubitnik u očima ovdašnje javnosti, jer ste se na tu odluku odlučili najprije po nalogu Aleksandra Vučića. Vi ste jednostavno morali izvršiti nalog koji vam je dao predsjednik susjedne države”, tvrdi Topić.
Istakla je da Dodik sada nastoji da sačuva kredibilitet i bezbolno izađe iz svega, da se ne primijeti da je potpisao neku vrstu kapitulacije.
“Zaključci NSRS-a, kojima traži od institucija BiH da dostavljaju materijale Narodnoj skupštini, Vladi RS-a i predsjedniku RS-a zapravo su čista iluzija, što je jasno i njihovim kreatorima jer to u praksi neće biti prihvaćeno. Međutim, Dodik time i dalje u javnosti stvara privid svoje političke nadmoći i da je on postavio neki uslov”, ističe Topić.
Ona je dodala da je prijedlog da se usvoji zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim bi se kriminalizovalo nazivanje srpskog naroda genocidnim ili Republike Srpske genocidnom također dio izlazne strategije.
“To je opet nastojanje da se u javnosti ne prikažete kao neki gubitnik”, rekla je Topić.
Istakla je da je Dodikovoj politici potrebno držanje tenzija u izbornoj godini, jer bez takve atmosfere i usijane atmosfere on nema šta ponuditi građanima na izborima u oktobru. Dodaje da će Dodikov stav prema visokom predstavniku zavisiti prvenstveno od stava Rusije.
“Koliko će se držati ta distanca i arogantan stav prema Christianu Schmidtu čini mi se da ne zavisi od samog Dodika, već od stava ovih koji ga u tome podržavaju, isključivo mislim na Rusiju, jer je upravo visoki predstavnik bio tačka prijepora, gdje se Vučić i Dodik nisu složili. Vučić prihvata OHR, dok je Dodiku vjetar u leđa dala Rusija”, tvrdi Topić.
Naglašava da će on nastojati držati tu tenziju prema Schmidtu, ali da će tražiti dogovor prema domaćim akterima u BiH.
Topić smatra da se opozicija iz RS nakon sjednice definitivno razišla s Dodikovom politikom u kontekstu odnosa prema BiH.
“Prijelomna tačka koja jeste na neki način produbila krizu bio je trenutak kad je opozicija podržala zaključke s vlastima u Republici Srpskoj, koji su značili blokadu institucija države Bosne i Hercegovine.
To je tačka na kojoj insistiraju opozicioni političari iz RS-a, tačka koja se spočitava Dodiku i njegovim koalicionim partnerima da se nisu pridržavali zaključaka NSRS-a i da su je na taj način obezvrijedili.
Međutim, sve što se kasnije desilo, insistiranje na prenošenju državnih nadležnosti na RS, tu je opozicija vrlo jasno artikulisala svoj stav i oni bar javno govore da neće podržavati Dodikov avanturizam”, rekla je Topić.
Dodaje da je sjednica pokazala definitivan razlaz između njih, ali da tačka na kojoj će opozicija insistirati upravo jeste ta tzv. kapitulacija i odstupanje od radikalnog koncepta, odnosno napuštanje poštovanja zaključaka i odustajanje od svega što se ranije govorilo, da bi pokazali koliko je ta politika nedosljedna.
Osim toga, smatra Topić, Dodik je već na neki način odstupio od plana da implementira zakone, postojeće i najavljene, čime bi došlo do sigurnosne krize.
“Ja ću podsjetiti na prijedlog, odnosno inicijativu njihovog koalicionog partnera Ujedinjene Srpske, gdje se zapravo sugeriše, odnosno nudi rješenje da se svi ti zakoni, odnosno nastavak ove politike kojoj svjedočimo posljednjih pola godine, jednostavno ostave za period poslije izbora.
Ono što će se zadržati jeste taj radikalizam u retorici, a u konkretnim djelima mislim da neće doći do toga, jer mislim da ta prijetnja sankcijama još uvijek visi u zraku. Da li će one biti pokrenute ili neće, zavisi od tih konkretnih poteza i konkretnih akcija”, tvrdi Topić.
Ona ne isključuje jednu vrstu osvete koja će ići prema zapadnim zemljama, odnosno prema nevladinim organizacijama, jer je iznenada, sasvim neočekivano, NSRS usvojila i zaključak o donošenju zakona o finansiranju nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva.
“To je kamenčić koji žulja ovdašnju vlast posljednju deceniju i gdje se na sve moguće načine pokušavao disciplinovati na ‘zakonit’ način nevladin sektor, koji jeste možda i najveći kritičar ovdašnje vlasti”, smatra Topić.
Dodaje da, u kontekstu politike HDZ-a, govora Dragana Čovića u NSRS-u i izborne reforme, postoji jedno veliko savezništvo između Čovića i Dodika.
“Mislim da su cijeli proces razgovora koji se dešavao vezano za reformu Izbornog zakona njih dvojica radili sinhronizovano iako iz RS dolazi onaj javni stav da je to stvar koja se zapravo ne tiče RS-a i da je to nešto što treba da riješe Bošnjaci i Hrvati.
Bez obzira na paradokslanost i šizofrenost u njihovom odnosu i njihovim sajalištima zapravo podržavaju jedan drugog i čine neku vrstu savezništva koje je na momente i vrlo nelogično. Paradoks je da Čović, koji se trudi predstaviti liderom Hrvata, ne upita šta se desilo sa 150.000 Hrvata koji su živjeli na prostoru RS.
Nijednog trenutka nije došao da vidi kako ti ljudi žive, nije otvorio pitanje njihovog stradanja, povratka imovine, zločina koji su počinjeni i mnogih drugih problema, već je to jedna vrsta prešutnog političkog ‘džentlmenskog’ dogovora gdje se oni međusobno tapšu kada zastupaju ekstremno drugačije političke stavove i pozicije”, smatra Topić, prenosi Klix.
Zaključuje da njih dvojica mnoge stvari dogovaraju kako da nastupaju i kako ko od njih u određenoj poziciji da zateže konopac do one tačke gdje nije pređena crvena linija.
