Ustavni sud Bosne i Hercegovine na nekoj o narednih sjednica odlučivat će o zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik. To predstavlja novu fazu u političkoj borbi unutar Federacije BiH.
Podsjećamo, Christian Schmidt je u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje su promijenile broj delegata Doma naroda FBiH i broj potrebnih delegata unutar svakog etničkog kluba za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
Komšić u apelaciji ističe da je Schmidt nametanjem odluke tokom izborne noći direktno ugrozio izborni proces, izvršio prevaru birača, koji bi drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila.
“Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija BiH, visoki predstavnik je učinio neviđen i nezapamćen presedan”, jedan je od razloga koje Komšić navodi kao razlog podnošenja apelacije.
Komšić je također predložio privremenu mjeru i slanje odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka visokog predstavnika
Po informacijama koje je dobio Klix.ba dio predstavnika međunarodne zajednice pokušava dobiti uvid u puni sadržaj teksta apelacije od kabineta člana Predsjedništva BiH, možda zbog bojazni da Schmidtovi amandmani imaju propusta.
U punom sastavu Ustavni sud broji 9 sudija, 6 koje su izabrale domaće institucije i 3 strana suca koje bira Evropski sud za ljudska prava.
Nakon što je predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić otišao u penziju jedno mjesto ostalo je upražnjeno, a procedura izbora novog suca iz Federacije BiH u Ustavni sud BiH nije završena. Dodatno, sudija Miodrag Simović u novembru odlazi u penziju, tako da bi broj sudija koji će odlučivati o zahtjevu mogao biti smanjem.
Bez obzira na to u tom kapacitetu Ustavni sud BiH može odlučivati, odnosno dovoljan kvorum za rad i odlučivanje.
Članom 42 Pravila Ustavnog suda je propisano da u situaciji kada Sud nije u punom sastavu odluke se donose na način da za odluku mora biti 5 sudija. Ako u prvom krugu ne bude 5 sudija ZA onda za 6 mjeseci opet odlučuju o zahtjevu sa time da će tada predsjednik Ustavnog suda BiH imati zlatni glas to jeste njegov glas će se računati kao dupli.
Predsjednica Ustavnog suda BiH trenutno je Valerija Galić. Prevagu bi, kao što je i do sada bio slučaj, mogla donijeti tri strana suca, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. U slučaju “Ljubić” Ustavni sud je navodno donio odluku tijesnom većinom gdje je jedan glas stranog sudije prevagnuo. Slično bi se moglo desiti zahtjevu koji je Komšić poslao ustavnom sudu BiH.
U tom smislu bit će interesantno vidjeti kako će glasati suci koje je u Ustavni sud BiH izabrala Narodna skupština Republike Srpske s obzirom da vlasti RS-a ne priznaju Christiana Schmidta za visokog predstavnika.
