“Ako Putin ponovo otpočne ofanzivu protiv Ukrajine platit će cijenu”, kaže u razgovoru za Glas Amerike ambasador Daniel Freed, viši saradnik u Atlanskom savjetu.
Glas Amerike: Tenzije na granici Ukrajine sa Rusijom ponovo su u porastu. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba je izjavio da Rusija prijeti Ukrajini uništenjem. Dodao da je crvena linija za Kijev državna granica. Zapadne zemlje izražavaju zabrinutost tim povodom. Šta bi Zapad trebalo da uradi da dovede do deeskalacije?
Freed: Predsjednik Biden i njegova administracija, kao i američki saveznici, posebno njemačka kancelark Angela Merkel, jasno su stavili do znanja predsjedniku Putinu da će, ako ponovo uđe u ofanzivu protiv Ukrajine ili preduzme druge agresivne akcije, platiti cijenu. Sankcije koje je u četvrtak uvela Bidenova administracija čine to upozorenje uvjerljivijim. SAD imaju na raspolaganju sankcije i druge opcije. Uključujući sankcije nekim ruskim državnim bankama. I ograničavanje sposobnosti ruskih državnih energetskih kompanija da dođu do investicionog kapitala. Washington bi također mogao da uvede sankcije ruskim kompanijama. Koje su dio Putinove mreže oligarha.
Glas Amerike: SAD oprezno pristupaju Rusiji držeći linije diplomatske komunikacije otvorenim. Istovremeno odgovaraju na rastuće poteze agresije. Predsjednik Biden je u telefonskom razgovoru sa Putinom predložio sastanak sa njim. Ako dođe do tog samita kakve su šanse da on dovede do neke vrste rješenja?
Freed: Mislim da je Bidenova ponuda za sastanak bila dobra ideja. Američka politika prema Putinovoj Rusiji mora da kombinuje saradnju. Ako je moguće, poput kontrole nuklearnog naoružanja, sa suprotstavljanjem agresiji Kremlja. Bidenova ponuda za rani sastanak jasno je stavila do znanja da će SAD postaviti uslove za svoj pristup Putinu. A ne pokušati da kupe saradnju putem neadekvatnih ustupaka. Ili “resetovanjem odnosa” zasnovanog na pretpostavkama o dobroj volji Kremlja.
Glas Amerike: Šta bi trebalo uraditi prije tog Samita da bi se obezbijedio njegov uspjeh?
Freed: Važno je biti jasan u pogledu problema i prilika. I držati očekivanja pod kontrolom. Američka administracija može da pomogne u održanju očekivanja na niskom nivou. Kao i upotrebi samita za jačanje linija komunikacije, definisanje oblasti potencijalne saradnje i upozorenje protiv agresije Kremlja. Još jednom naglašavam. Držati očekivanja na skromnom nivou i kad je u pitanju svijet i mi sami.
Glas Amerike: Ako nastojanja ka deeskalaciji ne uspiju… Kakve scenarije vidite za SAD u tom regionu?
Freed: Ako Putin eskalira agresiju prema Ukrajini ili na nekom drugom mjestu, SAD i – nadamo se – naši saveznici, moraju da odgovore. Trebalo bi da se pripremimo za tu mogućnost. Kao i za neke eventualno bolje ishode. Ako Putin izvrši vojni napad na Ukrajinu, Ukrajinci će se boriti. Mi bi trebalo da im pomognemo da dobiju oružje neophodno za tu borbu. Trebalo bi također da kaznimo Putina i na druge načine. A također trebalo bi da investiramo u bolje odnose sa Moskvom u budućnosti. U bolju Rusiju. Obratiti se samom ruskom narodu je također dobra ideja.
Glas Amerike