Baronesa Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova, komentarisala je posljednja dešavanja na istoku Evrope i krizu Rusije i Ukrajine te ju je uporedila s dešavanjima u Bosni i Hercegovini.
U komentaru za britanski list The Times, Helić ističe kako Vladimiru Putinu ne bi bilo prvi put da šalje vojsku u Ukrajinu te da je to već činio 2014. godine.
Ruski interesi u Ukrajini
“Ukoliko Vladimir Putin pošalje trupe u Ukrajinu, to ne bi bilo prvi put. Ruski vojnici su okupirali Krim. Istovremeno, proruske paravojne formacije u istočnoj Ukrajini pokrenuli su oružanu pobunu. Kada se ukrajinska vojska pokazala prejakom za njih, ruski vojnici su poslani kao pojačanje”, piše Helić.
Baronesa naglašava kako sukob od 2014. godine Ukrajinu drži u statusu koji se najbolje može opisati kao “ni na nebu, ni na zemlji”.
“Početne borbe ušle su ćorsokak, a od 2015. godine nastavljene su borbe iz rovova. Sve je praćeno sporadičnim prekidima vatre, ali ona nikada nije prestala. Proruski ‘igrači’ su proglasili dvije tzv. narodne republike Donjeck i Lugansk. Desetine ukrajinskih vojnika i dalje stradaju na ovim područjima svake godine. Ovaj sukob drži Ukrajinu ni na nebu ni na zemlji. Članstvo u EU i NATO-u, prva je želja koja je potakla rusku intervenciju 2014. godine”, pojašnjava članica britanskog Doma lordova.
Također, ističe kako Putin gomilanjem vojske oko ukrajinskih granica želi osigurati rješavanje statusa Donjecka i Luganska.
“Ekonomski razvoj ometaju sukobi i stalna blokada države. Međutim, stalna nestabilnost nije idealna ni za Rusiju. Jedno od mogućih rješenja trenutnog Putinovog gomilanja trupa je to da on nastoji izvršiti pritisak na Ukrajinu kako bi ova država pristala na trajno rješenje za Donjeck i Lugansk. Za Moskvu bi idealna situacija bila uspostavljanje dvije autonomne republike unutar Ukrajine koje imaju moć da stave veto na odluke. Na taj način bi se moglo zaustaviti svako kretanje ka stabilnosti i prosperitetu, NATO-u i EU”, stoji u tekstu baronese.
Poveznice BiH i Ukrajine
Sva dešavanja u i oko Ukrajine, i sporazumi koji se predlažu u kontekstu rješavanja pitanja Donbasa, Helić upoređuje s Dejtonskim mirovnim sporazumom u Bosni i Hercegovini.
“Ruskom utjecaju dala bi se stalna baza i postoji već primjer kako takva postavka funkcionira. Dejtonskim sporazumom 1995. godine okončan je rat u BiH. Stvorena su dva entiteta unutar države, te su im data određena ovlaštenja poput države. Poslovi u vladi su podijeljeni prema etničkim kovatama. Prava pojedinaca su podređena u ime zaštite i učvršćivanja etničkih blokova”, piše Helić.
Ističe kako je Dejton na početku izgledao kao sporazum kojim se trajno rješavaju problemi u BiH.
“Međutim, naknadno iskustvo je pokazalo kako loši akteri mogu pokvariti dobre namjere. Ukorijenjena politička pozicija koja se daje ljudima koji nastoje učiniti zemlju neodrživom, razbiti BiH, omogućava im da sprečavaju svaki napredak. Zbog toga, ispaštaju građani. Korupcija ograničava mogućnosti za sve, osim za bogate i rodbinu političara. To je loše za cijelu regiju, ali i za Evropu. Umjesto da doprinosi stabilnosti, Bosna zahtijeva stalnu političku pažnju”, pojašnjava baronesa.
Pored strateških ciljeva Bosne i Hercegovine koji se i dalje tiču ulaska države u NATO i EU, Helić naglašava da se jedan entitet u državi oštro protivi napretku države.
“Problemi su podstaknuti izvana. Strateški ciljevi BiH su integracija u NATO i Evropsku uniju. Međutim, entitet Republika Srspka je postao platforma za kontinuirano vanjsko uplitanje u Bosnu. Mnogi srpski političari i dalje sanjaju o ‘velikoj Srbiji’ i podržavaju unutar Bosne one koji žele učiniti zemlju nefunkcionalnom. Rusija je također zadovoljna s takvom situacijom. Ona nastoji Bosnu stalno držati na ivici nestabilnosti. ‘U slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, naša zemlja će morati reagovati na ovaj neprijateljski čin, stoji u tekstu Ambasade Rusije od prije nekoliko mjeseci”, podsjeća Helić.
My take on the crisis in Ukraine. For Moscow, the ideal situation would be to establish the two republics in a position of autonomy within Ukraine, with the power to veto decisions and act as a constant spoiler. @thetimeshttps://t.co/Ceqc6MFEPI
— Arminka Helic (@arminkahelic) February 16, 2022
Na kraju, baronesa Helić ističe kako se svijet u Ukrajini mora oduprijeti ovakvom modelu koji pogoduje ruskim interesima.
“Ovo je model kojem se moramo oduprijeti u Ukrajini. Autonomne regije koje su stvorene kako bi zadovoljile separatiste i nasilne komšije nisu rješenje već dodatno učvršćivanje problema i to na račun građana i dugoročne stabilnosti. Ako ne pokažemo da smo posvećeni alternativama, onda možemo očekivati da Rusija nastavi sa istim pristupom negdje drugo. Ako funkcioniše u Ukrajini i Bosni, zašto ne bi funkcionisalo na Baltiku. Na nama je da se pobrinemo da ne bude tako”, zaključuje baronesa Arminka Helić.
