Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Kovačević’ naglašava ono što je građanima Bosne i Hercegovine odavno jasno, a to je da ovaj sistem radi na očuvanju interesa “jedinih pobjednika u ratu – političkih elita – protiv njih”, poručili su iz berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije u komentaru na odluku suda u Strazburu koja se odnosi na diskriminaciju u izbornom sistemu BiH. Uz osvrt na dosadašnje pokušaje reformi izbornog sistema, iz Vijeća podsjećaju na koncept municipalizacije koji bi, tvrde, osigurao usklađenost sa Europskim sudom za ljudska prava, a ujedno predviđa sistem koji je daleko sposobniji da usvoji pravnu stečevinu EU.
Iz Vijeća ističu kako presuda dovodi u pitanje centralne elemente Dejtonske strukture BiH, te predstavlja iskorak u razvoju sudske prakse Europskog suda za ljudska prava nadovezujući se na slučajeve ‘Sejdić-Finci’, ‘Pilav’, ‘Zornić, ‘Pudarić’, itd., utvrdivši da je Član 1 Protokkola 12 prekršen u dva slučaja.
Navodeći detalje odluke, iz Vijeća ističu kako presuda jasno daje prioritet individualnim nad grupnim pravima (paragraf 74, stranica 41): “Čak i ako se sistem etničke zastupljenosti održi u nekom obliku, on bi trebao biti sekundaran u odnosu na političku zastupljenost i ne bi trebao diskriminirati ‘Ostale i građane Bosne’ i Hercegovine’ i treba uključiti etničku zastupljenost s područja cijele države”.
Nadalje, u istom paragrafu Sud odgovara vlastima BiH na “opravdanje sadašnjeg sistema (to jest, potrebi za održavanjem mira i olakšavanjem dijaloga između etničkih grupa)” sa tvrdnjom da “mir i dijalog se najbolje održavaju učinkovitom političkom demokracijom”.
“Presuda Suda dodatno naglašava ono što je građanima BiH odavno jasno: ovaj sistem radi na očuvanju interesa jedinih pobjednika u ratu – političkih elita – protiv njih”, navodi se između ostalog u opširnoj analizi presude, a agument vlasti da je zadržavanje trenutnog sistema važno za olakšavanje dijaloga ocijenili su “komičnim”.
Politički lideri sudjeluju u dijalogu previše strateški, uključujući mijenjanje savezništava, budući da dijele zajednički interes da osiguraju da ostanu neodgovorni pred zakonom ili građanima, navodi se dalje u analizi te postavlja pitanje kako iskoristiti presudu Suda za razvoj široko popularnog društvenog ugovora koji BiH očito nedostaje.
Iz Vijeća napominju kako je razumljivo da Demokratska fronta sada slavi i koristi odluku u svrhu svoje vlastite dobro utvrđene agende, gdje je lider stranke Željko Komšić, kao i svi predstavnici stranaka koje se ne definiraju kao monoetničke, imao 17 godina na vrhovnim pozicijama da ocrta svoju viziju građanske države koja bi se mogla baviti problemima “ne političkih pandana, već običnih građana u cijeloj BiH”.
Ipak, dodaje se, on nije proširio svoju bazu podrške ili artikulirao alternativni i integrativni društveni ugovor, kakav je potreban BiH da zamijeni Dejtonski sporazum “istinskom narodnom demokracijom”.
Municipalizacija kao trenutno jedina ozbiljna opcija
Do danas, ističu iz Vijeća, razvijena je samo jedna ozbiljna opcija u svrhu preokreta u korist individualnih prava i djelovanja dajući im primat, a radi se o “municipalizaciji”, konceptu koji tretira građane kao elementarnu česticu bh. demokracije, općinu kao osnovnu demokratsku predstavničku jedinicu, osiguravajući da se sistem ne vrti oko etničke pripadnosti – prenosi N1.
“Iako je razvijen prije više od deset godina, oslanjajući se (između ostalog) na mišljenja Venecijanske komisije, model je u potpunosti u skladu sa cjelokupnom dosadašnjom sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, preko Kovačevića, u njegovoj viziji zakonodavne i izvršne vlasti. Također predviđa sistem koji je daleko sposobniji i vjerovatniji da će usvojiti pravnu stečevinu EU nego što se Dejtonska BiH pokazala – kroz svoju nezasluženu kandidaturu prošle godine”, navodi se u tekstu, i sugeriše provođenje rasprave od dna prema gore, kako bi ovaj model funkcionirao i koristio građanima BiH.
“Municipalizacija je razrađena ideja koja bi osigurala usklađenost sa Europskim sudom za ljudska prava, a drugi modeli društvenog ugovora bili bi dobrodošli”, naglašava se.
U čemu je suština?
“Jučerašnja presuda Europskog suda za ljudska prava dodatno naglašava ono što osakaćuje demokratski i razvojni potencijal BiH – mrtvu ruku ukorijenjene, ekstenzivne, samojačajuće oligarhijske etnokracije koja sve više odobrava Zapad”, pojašnjavaju u Vijeću, ističući kako sud ne propisuje definirano rješenje, ali definira “sastojke” koje bi sadržavao društveni ugovor usklađen sa sudskom praksom.
“Individualna prava moraju imati prioritet nad etničkim pravima, ali ne moraju isključivati kolektivnu zaštitu per se”, naglašava se.
Također, radi se o “impliciranom prijekoru” naporima Zapada za reformu izbornog zakonodavstva kroz dva nametanja izborne reforme od OHR-a na poticaj SAD-a, kako bi se dodatno optimizirao Dejtonski sistem za “njegove ionako neprivilegirane korisnike, na štetu svih njegovih građana.” Takva politika, dodaje se, sama po sebi dovodi odanost Zapada proklamiranom demokratskom načelu.
Šta je rješenje?
U centru treba biti pitanje kako Zapad može doprinijeti povoljnom okruženju za strukturne reforme s novim ustavnim poretkom/društvenim ugovorom u svojoj srži, smatraju u Vijeću i zaključuju:
“Lako je predvidjeti šta će etno-nacionalne elite sljedeće učiniti – priručnik se koristi već 30 godina. Ostaje da se vidi hoće li se podrška razvoju novog društvenog ugovora konačno ostvariti, s naglaskom na vladavinu usmjerenu na građane”.
