Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske i bivša potpredsjednica Vlade Hrvatske kazala je kako je Europska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije europskog teritorija postalo preopasno te da se radi o riziku prve razine i da se tu nešto mora poduzeti.
Smatra da bi pristup, kakav je EU imala prema baltičkim državama, bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, posebice prema BiH.
“Prijem Litve, Latvije i Estonije dobar primjer integracije”
“Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Europska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Europsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.
Kao najbolji primjer dobre integracije u Europsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija.
“Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrirali. To je najuspješnija integracija u Europsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrirati”, rekla je Pusić.
“Nova generacija ljudi u BiH koja razumije demokraciju izvan plemena”
Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog Balkana, a posebice Bosni i Hercegovini.
“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokracije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definira kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Europske unije i suradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić – prenosi N1.
Ističe da “u BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora”
“To su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i ‘ostali’, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokraciju izvan plemena, a to je ono što je BiH neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je.
“Početak princip jedan čovjek-jedan glas”
Dodaje da, s obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira”.
“Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginaliziranima”, rekla je Pusić.
