Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske, u razgovoru za N1 naglasila je da u Hrvatskoj “nisu zadovoljni” izborom Željka Komšića, u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali da kao zemlja koja je članica Evropske unije i koja poštiva vladavinu prava moraju prihvatiti rezultate izbora u susjednoj državi, koja je suverena.
“Mnogo Hrvata u Bosni i Hercegovini misli da Komšić nije njihov predstavnik, ali je činjenica da je izabran po istom zakonu i Ustavu. Činjenica jeste i da se taj čovjek – kojeg i ne poznajem, jednom sam ga srela – nije sam izabrao na tu funkciju i nulta tačka je da kad dolaziš u Sarajevo i predstavljaš svoju državu onda je minimum minimuma da poštuješ tu instituciju (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine)”, poručila je bivša premijerka Hrvatske.
Kosor je komentarisala i pismo američkog šefa diplomatije Antonyja Blinkena ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kome se traži da izvrši pritisak na lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića “kako bi prestao s opstrukcijama” plinskog povezivanja Hrvatske i BiH, zaključivši da “Čović, kao i drugi lideri stranaka koji o nečemu odlučuju, imaju priliku sada pokazati da su zaista opredjeljeni za evropske vrijednosti koje su prije svega vladavina prava i žestoka borba protiv korupcije i kriminala”.
Hoće li BiH imati nekih benefita od posjete Ursule von der Leyen? Možemo li se nadati datumu za otpočinjanje pregovora u martu?
Silno bih voljela i silno bih željela da, nakon ove posjete, BiH za mjesec i više dana učini korak naprijed, ali sam prilično pesimistična. Naime, kad je veliki korak učinila Evropska komisija za Ukrajinu ja sam tada rekla i bila uvjerena da se to treba učiniti isto za BiH, koja jeste teško funkcionirajuća država, sa mnogo problema vezanih za korupciju i vladavinu prava. Ukazala sam tada na nejednaka mjerila, odnosno nejednako vrijednovanje. Nakon ove posjete nisam previše optimistična. Rutte je vrlo jasno u Sarajevu dao naznačiti da nema prečica što je za mene jako indikativno. Smatram da i ne treba biti prečica, ali smo svjedočili da ih je, ipak, bilo.
Hrvatska se predstavlja kao zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine, međutim neki to zalaganje objašnjavaju željom da se izmjeni Izborni zakon BiH, onako kako to predlaže HDZ BiH. Je li Zagreb iskren prema BiH, kada je riječ o evropskom putu?
Odgovorit ću vam načelno i ponovit ću ono što sam rekla mnogo puta bh. medijima i to je jedino ispravno polazište – ne možemo mi iz Hrvatske uređivati BiH. Mi kao članica možemo iskreno i punih pluća pomagati sa svojim iskustvom.
Ali ne možemo uređivati izmjene Ustava BiH i zakona jer je BiH suverena susjedna država. Naše institucije mogu sarađivati sa bh. institucijama i kad naši najviši dužnosnici dolaze u Sarajevo oni moraju poštivati domaće institucije. Tu nema dvojbe. Mnogo Hrvata u Bosni i Hercegovini misli da Komšić nije njihov predstavnik, ali je činjenica da je izabran po istom Zakonu i Ustavu.
Činjenica jeste i da se taj čovjek – kojeg i ne poznajem, jednom sam ga srela – nije sam izabrao na tu funkciju i nulta tačka je da kad dolaziš u Sarajevo i predstavljaš svoju državu onda je minimum minimuma da poštuješ tu instituciju (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine). Jer ako se mi Hrvatskoj zalažemo za pravnu državu onda to moramo kao temeljno načelo, da tako kažem, gurati i promovisati i u susjednoj državi.
A šta je to vladavina prava? To je poštivanje institucija. Ponavaljam – niko se u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije sam izabrao nego su to učinili građani. Jesmo li mi zadovoljni tim rezultatom? Nismo, ali moramo to poštivati.
S obzirom da Željko Komšić nema mogućnost ponovne kandidature za Predsjedništvo BiH, gubi li HDZ tu polugu kojom je pod kontrolom držala sve druge stranke sa hrvatskim preznakom u BiH? Hoće li to dovesti do pluralizacije ovog dijela glasača?
Teško mi je to procijeniti, nema dovoljno informacija i ne bih željela nagađati. Iz mog iskustva u Hrvatskoj, ali kao i iskrena prijateljica Bosne i Hercegovine, mislim da neće biti bitnijih pomaka u borbi za boljitak i pravnu državu u BiH sve dok ne dođe do nove garniture političara. Tako mi nekako govori iskustvo.
Prošle sedmice objelodanjeno je pismo američkog šefa diplomatije Antonyja Blinkena Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću u kome se traži da izvrše pritisak na lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića “kako bi prestao s opstrukcijama” plinskog povezivanja Hrvatske i BiH. Je li Čović, bez obzira što sve radi u rukavicama, zapravo došao do istog zida kao i Dodik?
To ćemo tek vidjeti. Mislim da Čović odlično kotira, vidjeli smo ga na sastanku sa jednim dijelom “tima Evrope” (smijeh). Teško mi je iz ove pozicije procijeniti. Mislim da Čović, kao i drugi lideri stranaka koji o nečemu odlučuju, imaju priliku sada pokazati da su zaista opredjeljeni za evropske vrijednosti koje su prije svega vladavina prava i žestoka borba protiv korupcije i kriminala.
