Bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a Rose Gottemoeller poručuje kako NATO nikada neće učestvovati u stvaranju novih interesnih zona, a pogotovo ne zbog navodne trgovine između NATO-a i Rusije oko Ukrajine.
Gottemoeller koja je u historiju NATO-a ušla kao prva žena zamjenica generalnog sekretara ističe da NATO ne odustaje lako od svojih principa.
Rusija traži od NATO-a i od Ukrajine pismene sigurnosne garancije, da NATO neće ići dalje ka istočnom krilu Evrope. Vi ste bili prva žena zamjenica generalnog sekretara NATO-a, takva historijska pozicija. Dozvolite mi da Vas zamolim za komentar na ovaj zahtjev. Da li će NATO ikada tako nešto učiniti ili će zadržati tu politiku otvorenih vrata, kao osnovni princip njegovog funkcionisanja u budućnosti?
GOTTEMOELLER: Budući da je i Bosna i Hercegovina na listi kandidata za članstvo u NATO-u, ovo je veoma važno pitanje i za vašu zemlju.
I mogu vrlo čvrsto da kažem da NATO nikada neće promijeniti svoj princip u pogledu svoje politike otvorenih vrata, jer je ključno načelo koje je sadržano u Washingtonskom sporazumu, osnivačkim pravnim dokumentima NATO alijanse, da NATO treba da zadrži sposobnost da pozdravi novi ulazak iz Evrope, koji može da obezbijedi dobit za evropsku bezbjednost i koji također želi da se pridruži NATO-u.
To je veoma važno, zemlje treba da žele da se pridruže NATO-u, ali i tada, naravno, mora postojati konsenzus među svim članicama NATO-a da bi države bile primljene.
Od nedavno, naše nove članice u NATO-u su države sa Balkana, Republika Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Tako da mislim da je ovo važan princip. To nije onaj koji će NATO napustiti, istakla je, prenosi N1.
N1: Za vikend je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao za CNN i naši gledaoci su imali priliku da pogledaju taj intervju, rekao je, a ja ću ga citirati u dva dijela, kaže: Sve je počelo s početkom 1990-ih, kada je Njemačka ponovo ujedinjena i kada je tadašnji Sovjetski Savez i vođa Sovjetskog Saveza, gospodin Gorbachov rekao OK za to, postojalo je obećanje američke strane, nažalost nije fiksirano u sudskom ili pravno obavezujućem garantnom dokumentu, ali postojala je garancija da NATO nikada neće proširiti svoju vojnu ili političku infrastrukturu na istok.
Bili ste zamjenik generalnog sekretara NATO-a, da li ste ikada čuli za takva obećanja data gospodinu Gorbachovu ili SSSR-u ili gospodinu Putinu nakon toga, gospodinu Yeltsinu, od 1990-ih.
GOTTEMOELLER: To je veoma važno pitanje i Rusi su ga stalno pominjali u svojim medijima, ali takvih uvjeravanja nije bilo. I što je najvažnije, radila sam za predsjednika Clintona u to vrijeme, radila sam u Clintonovoj administraciji i vrlo se jasno sjećam mnogih razgovora sa tadašnjim ruskim rukovodstvom.
I to se odnosilo na stvarno traženje načina da se Rusija pretvori u snažnog partnera NATO-a, pozitivnog odnosa, gdje bi Rusija i NATO radili zajedno na jačanju evropske sigurnosti i da bi na mnogo načina radili na važnim projektima kako bi se osiguralo da Evropa bude cjelovita, slobodna i mirna.
Dakle, nikada nije bilo nikakvog smisla da su Rusiji date pismene garancije, ali nikada nije bilo ni smisla da Rusija treba da bude protivnik NATO-a. Umjesto toga, naglasak je bio na prijateljskom odnosu, dobrom partnerstvu i pragmatičnom partnerstvu. Tako da mi je tako žao što je ta istorija izgubljena u ruskom diskursu, jer je čak i sam predsjednik Putin bio angažovan u takvoj saradnji.
On je 2002. godine potpisao takozvanu Rimsku deklaraciju, kojom je pokrenut niz veoma važnih projekata saradnje NATO-Rusija i Vijeća NATO-Rusija. Dakle, to nije kao da se sam predsjednik Putin, da se ne sjeća vremena kada su NATO i Rusija radili zajedno na pozitivan način.
N1: Vi znate region Zapadnog Balkana. U nekim izvorima i krugovima ovdje na Zapadnom Balkanu mnogi su govorili da bi moglo biti trgovine između Rusije i NATO-a da bi rekli, u redu, mi ćemo reći da se nećemo kretati na istočni bok, ali ćete nam dozvoliti da zauzmemo ili uzmemo u svoje ruke ostatak Balkana, koji trenutno nije u NATO-u.
A ja govorim o Bosni i Srbiji i Kosovu. Vjerujete li da postoji prostor za takvu trgovinu ili će NATO uvijek reći, svaka zemlja ima svoje pravo da odlučuje, a mi nećemo trgovati u interesu država, samo za zadovoljnu veliku državu kakva je Rusija.
GOTTEMOELLER: Ono o čemu Vi pričate, kao formiranju nekakvih interesnih zona, NATO nikada neće pristati na to. To je još jedan osnovni princip. NATO je bio veoma čvrst i ne samo NATO, već je to dio osnivačkog akta iz Helsinkija, dio je organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi, ti osnovni principi postavljeni pri njegovom formiranju prije 20 godina. Glavna stvar je da su zemlje nezavisne i suverene.
One bi trebali imati priliku da same odluče kakav će biti njihov nacionalni sigurnosni aranžman, da li će se odlučiti za neutralnost ili će se odlučiti za pridruživanje sigurnosnom savezu. To je na svakoj zemlji da odluči, a ne na velikim momcima da odlučuju.
N1: Kako vidite situaciju na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini? Proveli ste dosta svog vremena kao zamjenik generalnog sekretara, radeći sa zvaničnicima ovdje u Bosni i Hercegovini. Znamo da je Bosna i Hercegovina od prije mnogo godina pozvana u MAP, a tu proceduru nije započela.
Ali imamo i tu zamjerku iz dijela Bosne i Hercegovine da se ide ka NATO-u.
GOTTEMOELLER: Da, naravno da je to vrlo krhka i komplikovana politička situacija u Bosni i Hercegovini. Najveće poštovanje imam prema političarima iz Bosne i Hercegovine, sa kojima sam se susrela i sa kojima sam radila, kao i prema mnogim, mnogim stručnjacima i javnim ličnostima u nevladinom svijetu.
I znam da je uložen veliki napor, da se naporno radi i da se uspostavi kontinuirani sistem upravljanja, koji će odgovarati interesima svih različitih nacionalnosti koje su dio Vaše zemlje.
To je teško i delikatno radno okruženje. Znam, zaista sam zabrinuta da bi moglo biti napora da se ponište osnovni aranžmani koji su sklopljeni Dejtonskim sporazumom. Stoga se nadam da ćete Vaša zemlja i Vi pronaći ravnotežu između različitih suprotstavljenih snaga i biti u mogućnosti da idete naprijed. Kao što sam rekla na početku, BiH je na listi kandidata za članstvo u NATO-u.
Zaista bih voljela da vidim da ona zauzme svoje mjesto zajedno sa drugim zemljama na Balkanu, uključujući ne samo Republiku Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, već i Albaniju i druge koje su se pridružile NATO-u poslednjih decenija. Tako da je to dobar cilj, da to zadržimo kao fokus, kao i članstvo u EU, naravno.
N1: Radili ste u nekoliko američkih administracija. Bidenova administracija je nedavno najavila sankcije aktuelnom članu bosanskohercegovačkog Predsjedništva, bivšem predsjedniku RS u vrijeme dok ste ovdje radili kao zamjenik generalnog sekretara, gospodinu Miloradu Dodiku.
Znamo da SAD s vremena na vrijeme izdaju sankcije u ovakvim situacijama. Vjerujete li da su sankcije dovoljno dobro ili dovoljno snažno oružje da smire situaciju ovdje u Bosni i Hercegovini i pomaknu je ka deeskalaciji i zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma?
GOTTEMOELLER: Oni, naravno, nisu jedini faktor za napredovanje politike u vašem dijelu svijeta, kao i u bilo kom drugom. Nadam se da su poslali važan signal. Prvo, podrška SAD zdravlju Vaše zemlje, zdravlju Vašeg sistema upravljanja. I nadam se da oni također pružaju neku polugu za pomicanje stvari naprijed, ali oni su nesavršen alat.
Vidimo ovo širom svijeta, sankcije same po sebi, ne funkcionišu. Mora postojati niz napora, uključujući napore Vaših lidera preko političkih podjela da rade zajedno i pronađu zajednički jezik.