Iako je vrijeme godišnjih odmora, na neformalnim sastancima nastavljene su debate o zaključcima nedavno održanog Madridskog samita NATO-a, tokom kojeg je BiH imala posebno mjesto.
Šef odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, profesor Alija Kožljak upravo se vratio iz Brisela i kaže da jedan samit NATO-a odavno nije imao tolilko odjeka kao ovaj posljednji.
– Diskusije u kojima sam i ja učestvovao prethodnih dana su uglavnom u smislu da je značaj ovog samita ogroman. Prvo, za samu organizaciju, jer je nakon 12 godina Alijansa usvojila svoj strateški koncept.
On daje akcenat na partnerstvo u smislu računanja na partnere u smislu kooperativne sigurnosti, ali i pomoći partnerima kojima ta pomoć treba – kaže za „Avaz“ profesor Alija Kožljak.
Krucijalna odluka za BiH
Sa kolegama iz NATO-a i EU u Briselu, s kojima se sastao uprkos činjenici da je u toku sezona godišnjih odmora, on je razgovarao o jačanju državnih institucija i ubrzanju euroatlantskog puta naše zemlje, kao temama kojima je na Madridskom samitu ali i na njegovim marginama, posvećena posebna pažnja.
– Poprilično smo se složili oko toga. Nakon Švedske i Finske koje su pozvane u NATO, BiH je sljedeća u redu za članstvo – ističe Kožljak.
Na putu euro – atlantskih integracija, dodaje, BiH će kao partner od posebne važnosti i država aspiranta za članstvo, imati pomoć NATO-a. Na osnovu odluka sa samita, BiH će biti ojačana da odgovori na prijetnje izvana, direktne od Rusije i njenih satelita u regionu, ali i one unutrašnje kojima svjedočimo proteklih godina.
– NATO je zaključio da je sigurnost BiH zaključana sa sigurnošću NATO-a. To je integrirano i to je krucijalna odluka za BiH, jer više nema nikakve sumnje da će NATO voditi računa o sigurnosti BiH. A implementacija na terenu je započeta samo dva dana nakon samita.
Već su izdvojena sredstva za povećanje brojnog stanja osoblja NATO štaba u Sarajevu, što se shvata kao priprema terena za eventualno raspoređivanje robusnijih snaga u BiH u slučaju da Rusija blokira produženje mandata EUFOR-a. Snage koje se raspoređuju ovih dana su samo prethodnica – ističe Kožljak.
Pomoć u reformama
U tom kontekstu Velika Britanija šalje stručnjake za cyber sigurnost, koji će raditi i na pružanju političke podrške BiH u borbi protiv destruktivnih elemenata.
– U narednom periodu nas neće iznenaditi ako rušitelji suvereniteta BiH i njenog euro – atlantskog puta na način da budu ignorisani. U najmanju ruku.
To je ona light opcija od tri koje su pripremljene, da se njihovi stavovi ne tretiraju kao relevantni, te da se NATO put BiH posmatra samo u smislu zvanično donesenih odluka. A sve zvanične odluke idu u pravcu za koji se BiH zalaže.
Nakon Madridskog samita dogovorene su i zajedničke aktivnosti na istovremenom ubrzavanju i evropskog i NATO puta BiH.
– Donesen je zaključak da će i jedna, i druga organizacija raditi na tome da pomognu potrebne reforme. U tom smislu, reforme na evropskom putu će biti reinterpretirane i rađene u fazama, počevši od najneophodnijih, kako bi se na jesen dobio status kandidata odmah nakon izbora.
Na taj način stvorili bi se uslovi za funkcionalnije državne institucije, što je uslov i za poziv BiH u NATO. Neformalno sam dobio poruku da će se u septembru ubrzano raditi na dostavljanju drugog programa reformi BiH, gdje bi se BiH vrlo brzo mogao najaviti poziv za članstvo u NATO – kaže profesor Alija Kožljak.
