Centralna banka Bosne i Hercegovine očekuje vanredno snažan inflatorni šok tokom prvog polugodišta 2022. godine, saopšteno je iz ove institucije.
Kako se navodi Centralna Banka BiH (CBBiH) značajno je korigovala na više procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine sa 4,5 na čak 9,2 posto.
Osim toga, Centralna banka BiH smatra da ekstremna vrijednost inflacije u prvom polugodištu može biti čak 12,3 posto i to u slučaju ukoliko se inflantorni pritisci dodatno pojačaju.
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su iz Centralne banke BiH.
U CBBiH tvrde da je nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka našim trenutnim ekstremnim procjenama.
“Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže do potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, it o ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo”, navodi se u saopštenju CBBiH.
Projekcije realnog BDP-a
Osim toga, Centralna banka BiH smatra da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.
“Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će rezultirati nižom od trenutno projektovane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini. Naznjačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti”, smatraju u CBBiH.
Inače u novembru, Centralna banka BiH kod makroekonomskih projekcija očekivala je realan rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini i to 3,9 i 2,1 posto.