Visoki predstavnik Christian Schmidt je istakao da Zakon o nepokretnoj imovini, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) ne utječe na zabranu raspolaganja državnom imovinom.
Pozvao je na povlačenje entitetskog Zakona o nepokretnoj imovini.
Podsjetio je da pitanje raspodjele državne imovine ostaje neriješeno i u ovoj godini, i to, kako je naglasio, uprkos stalnim pozivima međunarodne zajednice i naporima koje ulažu partneri Bosne i Hercegovine da pomognu u rješavanju ovog dugogodišnjeg pitanja tako što će se donijeti zakon na državnom nivou.
Poručio je da privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi i, kako je istakao, jasno se njome predviđa da će svaka odluka, akt, ugovor ili drugi pravni instrument, kojim se raspolaže državnom imovinom, zaključen u suprotnosti sa ovim zakonima, biti ništavni.
Osvrnuo se i na Zakon o nepokretnoj imovini RS.
“Zakon o nepokretnoj imovini, koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske, koji je NSRS usvojio 10. februara 2022. i koji je objavljen u Službenom glasniku 5. aprila ne utječe na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom i samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje”, ukazao je Schmidt.
Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te je obrazložio.
“U odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz jula 2012. izričito se navodi da je temeljem odredbi Člana I/1 Ustava kojim se uspostavlja princip kontinuiteta, Bosna i Hercegovina titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu SFRJ i SRBiH, ali i javna dobra te da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Ovakvi stavovi ponovljeni su u nekoliko drugih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje se odnose na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, rijeke i druga javna dobra”, potcrtao je.
Prema riječima visokog predstavnika, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u Odluci iz 2012. naglasio da “postoji istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da Bosna i Hercegovina ovo pitanje riješi što je prije moguće” te da je Bosna i Hercegovina, u vršenju nadležnosti u vezi s državnom imovinom, dužna uzeti u obzir interese i potrebe entiteta, kako bi i oni mogli učinkovito vršiti svoja javna ovlaštenja koja su povezana s njihovim nadležnostima.
Pozvao je vlast da povuče Zakon o nepokretnostima naglasivši da jednostrane odluke nisu prihvatljive.
“Kako bi se izbjegla zabuna i spriječile negativne pravne posljedice, pozivam vlasti Republike Srpske da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se navedeni Zakon o nepokretnostima, koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti, odmah stavio van snage.
Rješavanje pitanja državne imovine ne može se postići nikakvim jednostranim djelovanjem, već isključivo transparentnim procesom u Parlamentu Bosne i Hercegovine koji bi za rezultat imao usvajanje relevantnog zakonodavstva na državnom nivou kojim se uređuje ovo pitanje”, istakao je.
Pozvao je sve zainteresovane strane, između ostalih i državni i entitetski nivo, da pripreme takav zakonodavni akt u Parlamentu Bosne i Hercegovine kako bi se osigurala odgovarajuća raspodjela imovine.
“Još jednom ih pozivam da se aktivno uključe u osnivanje i rad ekspertske radne grupe za državnu i vojnu imovinu u skladu s mojim dopisom od 3. decembra 2021., uz osnivanje i komisije za imovinu ukoliko je to potrebno da olakša proces. Na raspolaganju sam da pružim pomoć u tom procesu”, poručio je.
Schmidt je napomenuo da bi potencijalni investitori trebali biti veoma oprezni kada se upuštaju u transakcije koje uključuju vlasništvo nad državnom imovinom.
“Samo poštivanjem vladavine prava Bosna i Hercegovina može privući održiva strana ulaganja, čime će se ubrzati ekonomski razvoj za dobrobit svih građana”, zaključio je.
