Neslužbeni plan podjele BiH podigao je prašinu na Zapadnom Balkanu, a EU se mora odlučno pozicionirati protiv takvih scenarija, piše za DW Christian Schwarz-Schilling.
Pandemija u Bosni i Hercegovini (BiH) odnijela je u odnosu na broj stanovnika posljednjih mjeseci više života nego u bilo kojoj drugoj zemlji u Evropi, piše novinar TAZ-a Erich Rathfelder u svom članku o “sahranama na pokretnoj traci”.
Već sama ova činjenica trebala bi usmjeriti našu pažnju na zapadni Balkan. Ali trenutno se čini da je EU više zabavljena samom sobom.
Dok se BiH bori s pandemijom, neuspjelim Covax-programom i vlastitim političarima, nekoliko dokumenata – takozvanih “non-papera” o BiH otišlo je za Brisel.
Radi se o neslužbenim dokumentima, napravljenim da testiraju prihvatanje političkih prijedloga.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je 22. marta u Briselu “non-paper” koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da “pomogne” Bosni Hercegovini na njenom putu u EU.
Član tročlanog Predsjedništva BiH Željko Komšić – bosanski Hrvat kojeg HDZ u BiH i Hrvatskoj ne prihvata – napisao je 2. juna vlastiti opsežni “non-paper” kao odgovor na “non-paper” Hrvatske i poslao ga 2. aprila u Brisel.
U tom dokumentu on osvjetljava, prema njegovom mišljenju, “nejasnu politiku EU, koja je pod snažnim uticajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, te nedostatak neutralnosti delegacije Evropske unije u BiH”, kao i sveukupno „pogrešan pristup Izbornoj reformi u BiH”.
Komšić je ukazao i na miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnje stvari BiH kao i pritisak Rusije zbog aspiracija BiH za ulazak u NATO. On poziva na aktivniji angažman EU i pomoć u deblokadi državnih institucija, inače će, kako je naglasio, situacija u zemlji još više eskalirati.
Međunarodna zajednica u BiH promptno je reagovala i pozvala sve političke aktere da prestanu sa špekulacijama i ne stvaraju nepotrebne tenzije.
Prije samo nekoliko dana Željko Komšić potvrdio je da je predsjednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavne posjete Sarajevu 5. marta rekao trojici članova Predsjedništva BiH da je u EU sve više glasova, koji pozivaju na dovršetak raspada Jugoslavije.
Pahor je istovremeno pitao da li je moguća “mirna disolucija” BiH.
Prema Komšićevim riječima, on i Šefik Džaferović, bošnjački član predsjedništva, rekli su da mirno razdvajanje nije moguće, dok je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izrazio suprotan stav. Nije nikakva novina da Dodik godinama zastupa takvo mišljenje.
Moglo bi se zapitati, zašto jedna tako važna informacija tek sada izlazi u javnost. Jedan od vjerovatnih razloga je informacija da je u opticaju još jedan “non-paper” o “neriješenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata” nakon raspada Jugoslavije.
Premijer Slovenije, Janez Janša, dobar Orbanov prijatelj, očigledno je u februaru neslužbenim kanalima, poslao “non-paper” predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu. Janša, međutim, poriče da je autor dokumenta.
Taj “non paper” pod naslovom “Zapadni Balkan – put naprijed”, koji je ove sedmice objavio slovenački portal “necenzurirano.si” je sve drugo samo ne takav, kakav se u naslovu predstavlja.
To je prije svega nastavak nacionalističke politike Srbije i hrvatske vladajuće stranke HDZ prema BiH.
Prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Briselu ga nazivaju “slovenačkim papirom”.
Slovenački „non paper” je izazvao popriličnu pomutnju, jer se u njemu predlaže promjena granica u regiji i to tako da nastanu Velika Srbija, Velika Hrvatska i Velika Albanija.
Bosna i Hercegovina bi bila podijeljena između Hrvatske i Srbije, a samo mali dio zemlje bi ostao Bošnjacima. Stoga nije ni čudo da su se protivnici ovog slovenačkog „non papera” vrlo glasno pobunili u BiH, ali i u Crnoj Gori.
Čak se spominju mogući oružani sukobi. U dokumentu se govori o „silent procedures” („tihoj proceduri)” s nosiocima odlučivanja u regiji i međunarodnoj zajednici, o tome da li se predloženi plan može provesti.
Zastrašujuće je da su dijelovi međunarodne zajednice očito već aktivni u takvom “tihom postupku”. Je li potpuno zaboravljeno da je u BiH upravo zbog planova o podjeli zemlje došlo do stravičnog rata?
Janša nije direktno opvrgnuo ovakve navode. Naglasio je da Slovenija “ozbiljno traži rješenja za razvoj regije kao i za EU-perspektivu Zapadnog Balkana” ali da takve ciljeve upravo sprječavaju tvrdnje po kojima se slovenački ‚non paper‘ povezuje s prethodnim planovima podjele BiH”.
Predsjednik Slovenije Pahor nije komentirao “non-paper” premijera Janše, ali je iz njegovog ureda između ostalog saopšteno:
“Predsjednik Pahor redovno upozorava na opasnost ideje raspada Bosne i Hercegovine i redizajna granica na Zapadnom Balkanu.
S obzirom na zabrinutost zbog ovih ideja, on je tokom svioje posjete Sarajevu u martu pitao sva tri člana Predsjedništva BiH šta o njima misle.”
Pahor je u nastupu na slovenačkoj POP TV rekao da je nakon povratka iz BiH još više uvjeren da se EU suočava s “neugodnom situacijom u kojoj neće moći preko noći donijeti odluku o budućnosti Zapadnog Balkana a ipak će morati djelovati brzo”. Rekao je i da strahuje da je trenutni tempo prespor. “U tom slučaju, svašta se može desiti na Zapadnom Balkanu, možda čak i uz upotrebu sile, pa ćemo opet gledati krvoproliće.”
Američka ambasada i EU protiv povlačenja novih granica
Američka ambasada u Sarajevu odgovorila je na planove iz slovenačkog „non-papera” jasnom izjavom u kojoj se poziva na Daytonski mirovni sporazum i odbila povlačenje bilo kakvih novih granica.
“Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i neovisna država sa neporecivim teritorijalnim integritetom.” Stav Evropske unije u pogledu zapadnog Balkana i granica također se čini vrlo jasnim: “Ne postoji ništa što se treba promijeniti”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije.
Bez obzira na to, takve „tihe procedure” , kako se navodi u “non-paperu”, su jako zabrinjavajuće vijesti – posebno pred održavanje sastanka ministara vanjskih poslova i ministara za evropska pitanja zemalja članica EU 19. aprila (op. red.: ukoliko ne bude pomjeren na maj), a na kojem je na dnevnom redu Zapadni Balkan, kao i pred Samit Brdo-Brijuni u Kranju, koji bi se trebao održati za oko dva mjeseca.
Proces Brdo-Brijuni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa koju je Pahor pokrenuo 2010. godine kao tadašnji premijer, kako bi ojačao međusobno povjerenje i podršku na evropskom putu zapadnog Balkana.
Ove godine je francuski predsjednik Macron gost na samitu Brdo Brijuni. Ali s takvim “non-papirima” koje Hrvatska i Slovenija šalju u svijet, ne može biti govora o povjerenju i podršci.
Nije jasno zašto je Slovenija, koja će uskoro preuzeti predsjedavanje EU, potpisala hrvatski “non-paper”. Ali jasno je da su ideje s kraja 1980-ih koje su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman donijeli na svijet i danas itekako žive.
EU se mora konačno pozicionirati protiv nacionalističkih i fašističkih težnji, uključujući i one u vlastitim redovima, i nastupiti na zapadnom Balkanu a posebno u BiH sa jasnom, transparentnom i fokusiranom politikom.
To je takođe izuzetno važno i zbog nacionalističkih stremljenja unutar same EU.
DW
