Prva tri mjeseca 2022. godine obilježio je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica. Poskupljenje nije zaobišlo ni meso i mesne prerađevine, a glavni uzrok je porast cijena goriva i žitarica.
Komponentne za hranu su poskupile više od 100 posto i nemoguće je da se to ne prenese na krajnji proizvod.
Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko 9 KM, a sada je 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM.
Posljednih dana je došlo do porasta cijene piletine. U prvim mjesecima 2021. godine, kilogram pilećeg filea koštao je oko osam KM, sredinom godine cijena je išla i do 10 KM u zavisnosti od marketa. Kilogram piletine se danas u nekim trgovinama u Sarajevu kreće od oko 12,35 KM do čak 15,65 KM.
Peradari i živinari su suočeni sa abnormalnim rastom cijena u proizvodnji stočne hrane, od kukuruza i sojine sačme, uz dodatni rast cijena nafte, struje i plina.
Ovogodišnji budžet za poljoprivredu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iznosi rekordnih 106 miliona KM, dok za peradarstvo i živinarstvo kao granu stočarstva nije predviđen nikakav iznos.
Iz tog razloga, a ukoliko im Vlada FBiH ne odobri poticaje, peradari i živinari najavljuju proteste.
Zamjenik predsjednika Koordinacije Udruženja peradara-živinara u BiH Edin Jabandžić smatra da su peradarstvo i živinarstvo jedna od najuređenijih poljoprivrednih grana u BiH i da kao takvi zaslužuju podršku sa entitetskih nivoa vlasti.
Udruženje peradara i živinara FBiH je održalo sastanke sa Vladom FBiH da jedan dio novca bude usmjeren ka peradarstvu međutim još uvijek nisu dobili nikakav odgovor.
“Glavni i jedini uzrok poskupljenja je porast cijena žitarica i energenata. Svjedoci smo poskupljenja električne energije, goriva i onoga što najviše utječe – hrane koja je poskupila preko 100 posto. To je činjenica koje na može a da se ne odrazi na cijenu piletine, ali i ostalog mesa i mesnih prerađevina”, kaže Jabandžić za Klix.ba.
Jabandžić naglašava da firme u oblasti peradarstva nikada nisu ostvarile lošiji rezultat poslovanja nego u posljednjem periodu kada posluju sa negativnim finansijskih rezultatom.
Neophodna je konkretna pomoć države.
“Uvijek se priča o posljedicama i krajnjim poskupljenjima, a rijetko o samim uzrocima koji dovode do toga. Da je država pustila robne rezerve za koje tvrdi, ili da je direktno ublažila udar koji je izazvan zabranom uvoza žitarica iz susjednih država – to bi bila konkretna pomoć”, ističe Jabandžić.
Danas, kaže Jabandžić, cijena kukuruza u Srbiji je jeftinija za 100 eura po toni u odnosu na cijenu kukuruza u Bosni i Hercegovini.
“Mjesec i više molimo državu da pokrene inicijativu da se razgovara sa Vladom Srbije da omogući uvoz žitarica”, kaže Jabandžić.
