Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska dnevno se u prosjeku oglasi više puta. Ovaj put, tek nakon 24 sata samo kratko je prokomentarisao odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da interveniše u Izborni zakon BiH. Prošla su 24 sata otkako je Schmidt koristeći Bonske ovlasti izmijenio 114 odredbi u Izbornom zakonu, najviše tretirajući tehničke elemente izbornog procesa.
Intervencije se uglavnom odnose na poštenije izbore, smanjenu političku kontrolu biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacija birača, oglašavanje u medijima, vođenje predizborne kampanje, zabrana kandidovanja presuđenim ratnim zločincima i brojne druge izmjene – piše Klix.ba.
U jeku najava Schmidtove intervencije Dodik je prijetio usvajanjem entitetskog izbornog zakona, prijetio je žestokim odgovorima. U međuvremenu, nakon Schmidtovog nametanja izmjena Izbornog zakona u RS-u je za sutra sazvana posebna sjednica Narodne skupštine tog entiteta, naslovljena na sigurnosnu situaciju u svijetu sa reperkusijama na RS.
Iako se očekuje da će vjerovatno veći dio sjednice biti posvećen posljednjim Schmidtovim potezima, zanimljivo je da sjednica nije sazvana sa tačkom dnevnog reda o usvajanju entitetskog izbornog zakona, kako je uostalom i najavljivao Dodik.
No, ako se cijela situacija posmatra iz šire perspektive, vidljivo je kako na ovaj potez Schmidta Dodik nema konkretan odgovor, koliko god se trudio da ga ignoriše. Schmidt je za svoju intervenciju dobio otvorenu podršku SAD-a, Velike Britanije, ali i Njemačke i Nizozemske.
Dodik je svjestan da ukoliko krene u donošenje neke nove odluke koja će značiti neprovođenje odluke visokog predstavnika, kao što je uradio prošle godine, posljedice bi mogle biti mnogo ozbiljnije.
Podsjetimo, Dodiku se sudi u Sudu BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Bez obzira na samouvjerenost koju pokazuje Dodik mora biti svjestan da bi novi potez u tom pravcu bio prilično riskantan u smislu sudskog procesa i neminovno bi morao dovesti do nove reakcije pravosuđa.
Jer koliko god se Dodikova odbrana zasnivala da je prethodnu odluku o nepoštivanju odluka visokog predstavnika potpisao prije nego je Schmidt nametnuo odluku da je nepoštivanje spomenutih odluka krivično djelo, sada mu je situacija još kompleksnija.
Jer bi novim sličnim nepoštivanjem sam sebi izbio argmunet koji koristi u aktuelnom sudskom procesu.
Dodiku i njegovim saradnicima u prilog ne ide ni činjenica da sankcije SAD-a i Velike Britanije sve više daju efekta. Konkretno sve je više slučajeva blokiranja i gašenja bankarskih računa osoba koje su pod sankcijama, ali i kompanija i institucija koje rade sa sankcionisanima.
Odluka po odluka i Schmidt je pokazao da je Dodikova politika negiranja visokog predstavnika uzaludna te da mu se smanjuje manevarski prostor za blokiranje procesa i minimiziranje državnih institucija.
