Denis Bećirović uspio je dobiti veliku podršku širokog bloka stranaka u nastojanju da u svom drugom pokušaju uđe u Predsjedništvo BiH kao član iz reda bošnjačkog naroda.
U intervju za Klix.ba potpredsjednik SDP-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH govorio je, između ostalog, i zašto se predomislio i prihvatio kandidaturu, poziciji Željka Komšića, politici Zagreba i Beograda, kao i budućem protukandidatu iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Rekli ste da ne želite biti kandidat za Predsjedništvo BiH, a o tome ste čak i pismeno obavijestili partijske kolege. Šta se dogodilo da se predomislite?
Državni interes Bosne i Hercegovine je preči od stranačkog, grupnog ili individualnog interesa. Nikada ne bježim od preuzimanja odgovornosti iako sam svjestan da se nalazimo u najtežoj situaciji u postdejtonskom periodu.
Ovo je vrijeme za hrabre i odlučne poteze, a ne za bilo kakve kalkulacije. Moja kandidatura je odgovor na zahtjeve ogromnog broja građana, a zatim i brojnih opozicionih političkih stranaka koji su mi dale nepodijeljenu podršku.
Velika mi je čast što iza moje kandidature, kao nikada do sada u Bosni i Hercegovini, stoji tako respektabilan, široki opozicioni blok.
U tim okolnostima, prihvatanje kandidature više nije bilo stvar izbora nego stvar obaveze prema građanima i prema političkim strankama koje su tražile i podržale moju kandidaturu. Ja od odgovornosti ne bježim i to nisam učinio ni ovaj put.
Jasno je da sada kao država imamo opipljivu šansu da napravimo jedan pozitivan iskorak i promjenu. Bili smo blizu i 2018. godine kada je oko 200.000 građana glasalo za mene i smatram da i ti ljudi zaslužuju da zajedno pokušamo ponovo, ovaj put do izvjesne pobjede. Sada je politička i društvena podrška puno veća.
To je ipak jedan presedan. Široka podrška i poziv da u ime jednog širokog, raznolikog i raznovrsnog spektra ljudi i političkih subjekata budem čovjek koji će svojom kandidaturom inicirati pozitivne promjene i jačanje bosanskohercegovačke integrativne politike mi je veliko priznanje, ali i izazov.
Moju kandidaturu doživljavam kao jedan zajednički pothvat za očuvanje i jačanje države Bosne i Hercegovine.
Iz Trojke su proteklih sedmica često govorili da je u opticaju više imena koji bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Možete li nam otkriti koja su dva imena, pored Vašeg, bila u najužem krugu?
Ne gledam u retrovizor već isključivo naprijed. Samo naprijed! Opozicija je odredila svog kandidata, a kao logično pitanje se postavlja zašto to zvanično nisu uradile i vladajuće stranke?
Umjesto da režimske stranke odgovore ko su njihovi kandidati one bi sada da znaju ko su bili i potencijalni kandidati opozicije. Ako je i od njih, previše je.
Jasan je stav svih učesnika razgovora bio da je njihova procjena i želja da ja budem kandidat jer smatraju da na najbolji način svojim dosadašnjim radom i principima oslikavam način na koji oni vide borbu za državu i njene interese.
Od početka sam imao njihovu nepodijeljenu podršku. Razumijem da su se u medijima pojavila određena nagađanja, ali to nije imalo nikakve veze sa pričom i dogovorima o mojoj kandidaturi.
Smatrate li da bi dugoročno za Bosnu i Hercegovinu bilo dobro da Željko Komšić ponovo bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ili ipak ne?
Najbolje rješenje za državu Bosnu i Hercegovinu je pobjeda dva člana Predsjedništva BiH koja dolaze iz građanskih stranaka. Tog izbornog rezultata se uveliko pribojavaju ne samo vladajuće stranke nego i Zagreb i Beograd, jer u tom slučaju padaju u vodu njihovi antibosanskohercegovački planovi.
Nije slučajno Zoran Milanović prije nekoliko dana poručio da samo nacionalne stranke mogu riješiti probleme u Bosni i Hercegovini. Realna mogućnost poraza kandidata SDA i HDZ-a je noćna mora Milanovića i njemu sličnih političara.
Najbolja i kratkoročna i dugoročna poruka je da kandidati HDZ-a, SDA i SNSD-a izgube na predstojećim izborima. Za razliku od gospodina Bakira Izetbegovića koji je javno na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poručio da HDZ nema problem sa SDA već sa SDP-om i DF-om, ja imam potpuno drugačije mišljenje.
Takva izjava znači da gospodin Izetbegović ne vidi problem za Bosnu i Hercegovinu ili za njega lično ako u Predsjedništvu BiH bude Dragan Čović. Ja ne mislim tako. Licem u lice sam Čoviću javno poručio na sjednici Doma naroda da je Željko Komšić pošteniji Hrvat i od njega i od rukovodećih ljudi u HDZ-u.
Dosad su govorili da ne postoji matematika za izbor dva člana Predsjedništva iz građanskih stranaka. Ipak, činjenice iz 2018. i stanje na terenu 2022. godine, među narodom, demantuju takve tvrdnje. U Bosni i Hercegovini postoji svijest kod ogromnog broja birača o potrebi promjene.
Postoji ogroman broj glasača koji mogu i hoće omogućiti da u Predsjedništvu BiH nemamo ni SDA ni HDZ. Nadam se da će i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu građani shvatiti važnost promjena koje moraju doći. Ovo je šansa koju ljudi u Bosni i Hercegovini ne smiju propustiti jer je pitanje hoće li je više imati.
Za Bosnu i Hercegovinu je dobro da je vode političari koji nemaju zadrške niti skrivenih motiva kada su u pitanju interesi države. Za našu državu je najbolje da je vode političari koji zagovaraju evropsku, demokratsku, građansku i sekularnu Bosnu i Hercegovinu.
To je država u kojoj su svi jednakopravni, onako kako to propisuju i presude Evropskog suda za ljudska prava. U tom pogledu, nema dvojbe da kandidati koji gaje ove vrijednosti imaju jasnu prednost nad svojim protivkandidatima.
Kako namjeravate pomiriti različite stavove stranaka koje su podržale vašu kandidaturu na veoma bitnim državnim pitanjima, naprimjer poput pitanja Izbornog zakona gdje je NiP bio na jednoj strani, a SDP i Naša stranka na drugoj?
Moji stavovi su vrlo jasni i konzistentni i to jedan od razloga zašto sam dobio ogromnu podršku. Za razliku od političkih konkurenata, moja prednost je što sam već pokazao da imam sposobnost okupljanja različitih stranaka oko strateških ciljeva države Bosne i Hercegovine.
Sve stranke koje su me podržale opredjeljene su za dinamiziranje puta ka NATO-u i EU i to je važna činjenica. Politiku povezivanja i saradnje nastavit ću i nakon izbora. U tom smislu radit ću na postizanju konsenzusa oko važnih pitanja ne samo kada su SDP, NS i NIP u pitanju, već i sa drugim strankama.
Primjera radi, u vezi sa odlukom da li treba ići na pregovore u Neum oko Izbornog zakona nije bilo konsenzusa ni između SDA i DF-a.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine moraju štititi interese svih građana i države Bosne i Hercegovine u cjelini, miriti različitosti i tragati za zajedničkom niti. Predsjedništvo BiH je najviši državni organ i on mora djelovati državnički.
Pred nama je velik, mukotrpan zadatak. Moramo obnoviti oslabljenu diplomatsku mrežu i odnose sa našim ključnim saveznicima. Moramo imati jasne pravce djelovanja i strategiju odgovora na politike naših susjeda koji uporno pokušavaju destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i osporiti njen suverenitet.
Moramo raditi na stabilizaciji prilika i na konkretnim koracima za pridruživanje Evropskoj uniji i NATO savezu. Ne smijemo više dozvoliti niti omogućiti da blokatori procesa i rušitelji države imaju presudnu riječ u državnom Domu naroda.
Što se tiče vašeg pitanja u vezi sa Izbornim zakonom, put do rješenja je jasno iscrtan i definisan. Imamo više presuda Evropskog suda za ljudska prava koje precizno opisuju šta je diskiriminacija u izbornom zakonodavstvu i u kojem smjeru moraju ići rješenja.
To je smjer uspostave demokratske i pravne države i izbornog modela koji svim građanima omogućava da budu birani neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, a ne zahvaljujući njoj.
Sigurno je da ću se i kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine postaviti u određenu poziciju moderatora između određenih različitih viđenja pojedinih problema kako bismo zajedno dolazili do kompromisa i rješenja koja su u najboljem interesu države i naših ljudi.
Vaš budući protukandidat Bakir Izetbegović nakon objave vaše kandidature je rekao da je ujedinjene cijele opozicije pokazatelj koliko je snažna SDA i on kao kandidat. Kako to komentarišete i kakav krajnji rezultat prognozirate?
U pitanju je klasična zamjena teza. Ujedinjenje opozicije nije pokazatelj da je SDA jaka, nego da je SDA stranka s kojom više gotovo niko neće da sarađuje. To nije prednost, to je ogromna slabost koja se ne može sakriti. Naš protivnik nije nijedna stranka već očajno stanje u zemlji koje želimo da mijenjamo.
Opozicione stranke su se okupile jer su svjesne težine pozicije u kojoj se država nalazi i sa jakom potrebom da sve snage usmjerimo na očuvanje i razvoj Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o rezultatu izbora o tome trebaju odlučiti birači a ne brojači glasova. Sudeći po masovnom raspoloženju ljudi koje se ne može sakriti dolazi nezaustavljivi talas demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini.
Da li je Denis Bećirović drugom kandidaturom za člana Predsjedništva stavio na kocku i svoju političku karijeru. Šta u slučaju neuspjeha?
Da sam brinuo o sigurnosti svoje političke karijere ne bih se sigurno kandidirao za člana Predsjedništva BiH u vrijeme najteže postdejtonske krize u našoj zemlji. Isključivo sam razmišljao i razmišljam o tome šta mogu učiniti, zajedno sa svojim saradnicama, za ljude i državu Bosnu i Hercegovinu.
Također, moram reći da ne razmišljam o neuspjehu jer o tome trebaju razmišljati oni koji su mu puno bliži od mene. Generalno, u vremenu kada imamo stotine hiljada građana koji su gladni i koji žive na granici siromaštva, neumjesno je bilo čiju političku karijeru izdizati na nivo društvenog problema i stavljati je u prvi plan, ispred građana i države.
