Uspostava letova sa Međunarodnog aerodroma u Tuzli donijela je benefite u mnogim privrednim oblastima, a rukama su zadovoljno trljali od vlasnika pansiona i rent a car agencija, do frizera i stomatologa, kojima je dijaspora i ostavljala najviše novca. Međutim, privredna slika se počela drastično mijenjati. Svoj procvat Međunarodni aerodrom u Tuzli je počeo doživljavati 29. maja 2013. godine, kada je uspostavljena poslovna saradnja s niskobudžetnom aviokompanijim Wizz Air.
U godinama koje su uslijedile, aeorodrom je bilježio sve bolje poslovne rezultate, a tamošnja zračna luka postala je glavna poveznica bosanskohercegovačke, ali i dijelom srbijanske dijaspore sa rodnim krajevima.
Tuzlanski aerodrom mnogima je nametnuo posao, između ostalog osnovane su i nove rent a car agencije, a građani su počeli investirati i u pansione, koji su radili punim kapacitetom.
Koliki je značaj te zračne luke možda i najbolje oslikava podatak iz 2017. godine, kada su za Klix.ba iz Udruženja “Tuzla-taxi” potvrdili da im se obim posla povećao za čak 70 posto. Međutim, od septembra prošle godine nastao je totalni zaokret.
Odluka Wizz Aira da zatvori bazu u Tuzli, povuče svoja dva bazna aviona te drastično reducira broj destinacija i sedmičnih letova aerodrom je dovela u veliki problem.
Velike štete
Zbog nedostaka linija, našoj, ali i srbijanskoj dijaspori sada je znatno otežaniji dolazak, a određene štete trpe vlasnici rent a car agencija, kao i privatnih pansiona, posebno onih koji gravitiraju aerodromu.
N.D. iz okoline Živinica, prije nekoliko godina kao idelanu biznis priliku vidio je u otvaranju pansiona udaljenog nekoliko stotina metara od glavnog puta koji vodi ka aerodromu. Kako kaže u razgovoru za Klix.ba, kreditnim novcem uspio je renovirati postojeću zgradu i u njoj smjestiti goste.
“Posao je odlično krenuo, gosti su dolazili iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a dijelom i iz Srbije, posebno Malog Zvornika, Loznice i tamošnje okoline. Avionske karte su im bile jeftine, cijene u apartmanu za prenoćište prihvatljive, tako da smo svi bili zadovoljni.
Ali, otkako je aerodrom zapao u krizu, broj gostiju u mom objektu je sve manji. U razgovoru s prijateljima koji djeluju u istoj oblasti, svi dijelimo isto mišljenje i na putu smo zajedničke odluke, a to je zatvaranje objekata jer je nemoguće opstati”, kaže nam N. D.
Zadovoljno rukama ranijih godina je trljao i vlasnik rent a car kuće Magus Centar Almir Avdić, koji je svoj štand imao u sklopu putničkog terminala na Međunarodnom aerodromu u Tuzli. Međutim, prije dvije godine ga je zatvorio zbog potpune neisplativosti.
“Osim mene, od poslovanja na aerodromu je odustalo više od 50 posto rent a car agencija. Tamo su ostale njih tri ili četiri, a nekada nas je bilo 15. Problemi su se počeli stvarati još u vremenu pandemije koronaviorusa.
Glavni uzrok su predstavljala povećanja mjesečnih kirija za zakup dijela prostora, a broj putnika je opadao, čime se smanjivao i naš posao”, kaže nam Avdić, koji je mišljenja da prethodne uprave aerodroma, koje imenuju političke stranke, nisu uopće imale sluha za realni sektor.
Halilčević: Aerodrom će opstati
Dok je u javnosti sve jači glas da se tuzlanski aerodrom nalazi pred gašenjem, iz uprave uvjeravaju u suprotno. Ističu da je riječ o trenutnoj krizi koja je nastala usljed globalnih kretanja u avioindustriji.
“Nakon Wizz Airove odluke o zatvaranju baze na našem aerodromu vidljiv je značajan pad broja putnika u odnosu na prethodnu godinu i on je iznad 50 posto. Ali, s druge strane, veoma smo blizu postotku iz 2022. godine.
Mi smo sami sebi faktički podigli ljestvicu u prošloj godini, kada smo rušili vlastite rekorde”, kaže za Klix.ba direktor Međunarodnog aerodroma u Tuzli Dževad Halilčević.
Ubjeđenja je da bi tuzlanska zračna luka uskoro mogla krenuti uzlaznom putanjom u kontekstu broja letova, a samim tim i putnika.
“To je usko povezano s vraćanjem Wizz Airovih aviona koji se nalaze na servisu. U ljetnom periodu je planirano povećanje broja polazaka za Memmingen i Dortmund, što je vidljivo u njihovom sistemu.
Očekujemo da bi veoma brzo mogli objaviti i neke nove destinacije koje su ukinuli u septembru prošle godine. Pojedinci tvrde da je aerodrom pred zatvaranjem, ali ja odgovorno tvrdim da to nije tako”, naglašava Halilčević.
U aktuelnoj sezoni povećan je i broj charter letova, koje realiziraju dva avioprijevoznika, ali sve što se trenutno realizira nedovoljno je za lagodno funkcioniranje aerodroma.
“Pad broja operacija i putnika direktno utječe na prihode. Međutim, sve vrijeme poslujemo s niskobudžetnim aviokompanijama te smo od Vlade TK dobijali subvencije za poslovanje.
U ovom trenutku vlada u znatnoj mjeri subvencionira tekuće poslovanje preduzeća i vjerujemo da će se tako i nastaviti. Za sada poslovanje nije dovedeno u pitanje ni na koji način”, nastavlja Halilčević.
Uprava aerodroma trenutno vrši razgovore s nekoliko aviokompanija, a neke od njih bi izvjesno mogle uspostaviti poslovanje u Tuzli.
“Očekujemo da bi se u jesenjem periodu mogla uspostaviti saradnja sa nekoliko aviokompanija te se nadamo da ćemo uskoro moći izaći sa konkretnim informacijama. Vrlo je bitno naglasiti da više od 85 posto aviokompanija traži subvencioniranje svojih letova, što pokazuje da ponuda i potražnja nisu izbalansirane”, zaključio je Halilčević.
Opozicija u Skupštini Tuzlanskog kantona ranije je zatražila sazivanje tematske sjednice tog zakonodavnog tijela, za vrijeme koje bi se razmatralo stanje na Međunarodnom aerodromu u Tuzli. Ta sjednica još uvijek nije zakazana.
